EU cilja na 90 posto manje emisija stakleničkih plinova do 2040. i modernizaciju energetskih mreža

Europska unija je nedavno postigla povijesni dogovor o pravno obvezujućem cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine u odnosu na razine iz 1990. godine. Ovaj ambiciozni korak, dogovoren između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, predstavlja ključni most između postojećeg cilja od 55 posto smanjenja do 2030. i konačne klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Poticanje inovacija, investicija i zelene tranzicije

Cilj je upisan u Europski klimatski zakon i uključuje fleksibilnosti poput korištenja do 5 posto međunarodnih ugljičnih kredita od 2036. godine, čime se osigurava domaće smanjenje od najmanje 85 posto, uz očuvanje konkurentnosti europske industrije.

Ovaj cilj nije samo simboličan – on je temelj za buduće politike koje će poticati inovacije, investicije i zelenu tranziciju. Prema procjenama Europske komisije, postizanje 90 posto smanjenja zahtijeva radikalnu transformaciju energetskog sustava: električna energija će činiti oko 50 posto ukupne potrošnje energije do 2040., s dominacijom obnovljivih izvora poput vjetra i sunca. To znači brzi odmak od fosilnih goriva, povećanu elektrifikaciju prometa, grijanja i industrije te jačanje energetske neovisnosti EU-a.

Ključna uloga modernijih energetskih mreža

Da bi se ovaj cilj ostvario, EU ističe potrebu za masovnom modernizacijom i proširenjem elektroenergetskih mreža. Trenutne mreže su zastarjele – prosječna dob imovine je oko 40 godina – i nisu spremne za eksplozivan rast obnovljivih izvora, električnih vozila,
toplinskih crpki i podatkovnih centara. Bez brze nadogradnje, prijeti kašnjenje u integraciji čiste energije i rast troškova.

Europska komisija je nedavno predstavila Paket za mreže (Grids Package), koji uključuje mjere za ubrzanje planiranja, izdavanja dozvola i financiranja infrastrukture. Procjene pokazuju da je potrebno uložiti oko 1,2 bilijuna eura do 2040. u elektroenergetske mreže, od čega:

• 730 milijardi eura u distribucijske mreže (za lokalnu razinu),

• 477 milijardi eura u prijenosne mreže (za međudržavne veze).

Dodatno, ulaganja u vodikove mreže i skladištenje energije dosežu stotine milijardi. Svaki uloženi euro u prekogranične veze može donijeti uštede veće od dva eura u troškovima proizvodnje energije, smanjujući ovisnost o uvozu i stabilizirajući cijene.

Paket predviđa veću ulogu Komisije u planiranju, brže dozvole, bolju podjelu troškova između država članica te povećano financiranje iz EU proračuna (npr. petostruko veći Connecting Europe Facility). Identificirano je osam prioritetnih „energetskih autocesta“ za rješavanje uskogrudnih mjesta, poput offshore hubova i interkonekcija.

Izazovi i prilike

Zelena tranzicija donosi izazove: visoki početni troškovi, potreba za kvalificiranom radnom snagom i socijalna pravednost. Međutim, prilike su ogromne – niži računi za energiju, nova radna mjesta u clean tech sektoru, jača konkurentnost i energetska sigurnost. EU pokazuje globalno vodstvo nakon COP30 konferencije, potvrđujući predanost Pariškom sporazumu.

Do 2040. Europa može postati klimatski neutralan kontinent s modernim, otpornim energetskim sustavom koji koristi građanima i gospodarstvu. Ključ je u brzim akcijama sada – investicijama u mreže, obnovljive izvore i inovacije. Budućnost je električna, zelena i europska.