Geotermalna energija panonske regije u fokusu hrvatsko-mađarskog foruma

U prostorima Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu danas je održan Zagreb Geothermal Business Forum 2025., konferencija posvećena razvoju geotermalne energije i jačanju suradnje između Hrvatske i Mađarske. Organizatori su bili Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i Veleposlanstvo Mađarske u Zagrebu.

Konferenciju je otvorio dr. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj, koji je istaknuo važnost geotermalne energije za regiju. Naglasio je stratešku nužnost uvođenja geotermalnih izvora energije, ističući da panonska regija nudi iznimne mogućnosti za njihovu eksploataciju.

-Potrebno je transformirati geotermalne projekte u projekte koji će pridonijeti ekonomskoj utilizaciji panonske regije od kojih će naše zemlje imati koristi, rekao je veleposlanik Demcsák.

Hrvatska ima svijetlu geotermalnu budućnost

Dražen Jakšić, direktor EIHP-a, istaknuo je da Hrvatska ima svijetlu geotermalnu budućnost te da ovaj forum predstavlja platformu za osiguranje zajedničke geotermalne budućnosti za obje zemlje. Geotermalna energija ima primjenu u mnogim područjima i može značajno pridonijeti energetskoj tranziciji regije.

Tomislav Đurić iz EIHP-a predstavio je aktualno stanje razvoja geotermalne energije u Hrvatskoj. Upoznao je okupljene s djelovanjem EIHP-a i projektima u kojima Institut sudjeluje. EIHP je uključen u razne projekte iz područja energetike, a geotermalna energija prepoznata je kao jedan od ključnih ciljeva u raznim strateškim dokumentima.

Đurić je istaknuo da je decentralizacija sustava za hlađenje i grijanje jedan od važnih ciljeva, a najvažnija korist od geotermalne energije je ta da je dostupna i ima niski ugljični otisak. Potencijal za korištenje geotermalne energije je puno veći od onoga koliko se ona danas koristi u Hrvatskoj. Istaknuo je da je i premijer Andrej Plenković također naveo da geotermalna energija može značajno pridonijeti razvoju hrvatske ekonomije.

-Ovo je dobar trenutak za geotermalne projekte, ako ne sada onda kada, poručio je Đurić, naglašavajući istraživanja geotermalnog potencijala u hrvatskim gradovima kao što su Zaprešić, Velika Gorica, Sisak, Osijek, Vinkovci i Vukovar.

Annamária Nádor iz EUSDR PA2 predstavila je mogućnosti financiranja geotermalnih projekata iz europskih fondova. Istaknula je da su energetska kriza i smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti glavni pokretači geotermalnog istraživanja u Mađarskoj. Pet glavnih stupova za razvoj geotermalne energije u Mađarskoj su politika, licenciranje, financiranje, podaci i investitori, istaknula je.

Sinergija između dvije zemlje

Središnji dio konferencije bio je panel na temu Tehnički i financijski aspekti razvoja geotermalnih projekata – iskustva Mađarske i Hrvatske. U panelu su sudjelovali Boris Vidoš, voditelj projekta GPP Zagocha iz ENNA Group, Gábor Molnar, direktor ARCTIC GREEN ENGINEERING, Gábor Magyar, tehnički i strateški direktor ROTAQUA, Viktor Medved, voditelj Odjela za obnovljive izvore energije HBOR-a, Lovre Karamarko iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Csaba Csanyi iz MVM Zöld Generáció Zrt.

Panelisti su govorili o sinergiji između dvije zemlje i mogućnostima zajedničke suradnje koja može biti vrlo uspješna. Gábor Molnar istaknuo je da geologija nema granica i da tu postoji puno mogućnosti za suradnju. Boris Vidoš, koji je trenutačno zadužen za projekt Zagocha pokraj Slatine, rekao je da su u ENNA Group u Slatini imali dobre rezultate, čak i bolje nego što su očekivali.

-Mjerenjem uvjeta tlaka i temperature u bušotini izmjerena je maksimalna temperatura od 211 Celzijevih stupnjeva na dnu bušotine PSGT-6beta, dok je temperatura geotermalne vode na površini iznosila 180 Celzijevih stupnjeva, kazao je Vidoš.

Gábor Magyar iz ROTAQUA, jedne od vodećih tvrtki za bušenje u Mađarskoj, govorio je o izazovima geotermalnog bušenja.

-Nailazimo na mnoga iskušenja prilikom bušenja - tu su visoki pritisci i temperature, a visoki su i rizici takvih bušenja, rekao je Magyar. Naglasio je važnost dobrog planiranja, ali i potrebu za stalnim prilagođavanjem planova jer to zahtijeva geološka situacija na terenu. Potrebna je dobra analiza rizika jer je cijena bušenja vrlo visoka.

-Visoka temperatura je najveći izazov, važna je dobra oprema i iskusan tim, dodao je.

Mogućnosti EU financiranja

Lovre Karamarko iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU govorio je o mogućnostima europskog financiranja. Istaknuo je da su prekogranični programi odlični primjeri kako se geotermalni projekti mogu financirati, a suradnja Hrvatske i Mađarske pokazni je primjer što može biti poduzeto u zajedničkom djelovanju. Karamarko je najavio i ideju o izradi „one stop shop” platforme koja će koristiti umjetnu inteligenciju i biti od pomoći svim dionicima u geotermalnom sektoru.

Viktor Medved iz HBOR-a istaknuo je da banka financira obnovljive izvore energije zadnjih 15 godina te da ima iskustva na većim projektima, uglavnom solarnim i onima s biomasom, dok geotermalnih projekata još nije bilo u značajnijem broju.

-Geotermalni projekti imaju visoki rizik u inicijalnoj fazi i ne vidi se koliki će biti troškovi, objasnio je Medved. Solari su trenutačno najzastupljeniji, ali geotermalna energija nudi velike mogućnosti pogotovo na lokalnoj razini, dodao je.

Csaba Csanyi iz MVM Zöld Generáció Zrt. govorio je o izazovima balansiranja energetskog sustava. Istaknuo je potrebu za balansiranjem kapaciteta obnovljivih izvora energije te naglasio da je kod geotermalnih projekata važno naći uspješnu suradnju s lokalnim providerima toplinarskih usluga.

Izvor: Energetika marketing