HGK na HRO CIGRE savjetovanju - Europski plan za čistu industriju i izazovi razvoja elektroenergetske mreže

Hrvatska gospodarska komora sudjelovala je ovaj tjedan, od 9. do 12. studenog, u radu 17. savjetovanja HRO Cigre, koje je u Šibenik privuklo više od 1.400 stručnjaka u području elektroenergetike i srodnih industrija.

Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, viša stručna suradnica Martina Đopar iz Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Sektora za industriju i održivi razvoj sudjelovala je u radu Sekcije S1 i S3 na temu elektroenergetike u novom sazivu Europske komisije 2024.-2029. U sklopu te teme obrađen je pregled novog saziva EK i Europski paket za mreže, koji je u postupku izrade od strane Europske komisije i čije usvajanje je predviđeno za zadnji kvartal ove godine.

Plan za čistu industriju počiva na šest stupova

Đopar je govorila o jednom segmentu novog europskog okvira, Planu za čistu industriju, a koji se nadovezuje na Europski zeleni plan, čji je glavni cilj postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050., te podupire paket „Spremni za 55”, o smanjenju neto emisija do 2030. Kroz taj cilj EK je nedavno uvela novi ambiciozni međucilj – smanjenje neto emisija za 90 posto do 2040.

Plan za čistu industriju, naglasila je Đopar, počiva na šest stupova – pristupačnoj energiji, čistoj industriji ubrajanjem dekarbonizacije, javnim i privatnim ulaganjima, poticanju kružnog gospodarstva, razvoju globalnog tržišta i međunarodnih partnerstva te razvoju vještina i radnih mjesta koja podupiru inovativnost.

EK želi povećati stopu elektrifikacije u EU gospodarstvu, koja sporo raste, s današnjih 21,3 posto na 32 posto do 2030. Među ostalim, plan je instalirati barem 100 GW novih kapaciteta električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora svake godine do 2030., što se u praksi pokazuje izazovnim zbog sve popunjenije elektroenergetske mreže.

Minea Skok, ekspertica u Odjelu za prijenos i distribuciju energije Energetskog instituta Hrvoje Požar naglasila je da bi prema Kompasu konkurentnosti, samo za potrebe ostvarenja Nacionalnih i energetskih i klimatskih planova (NECP) ulaganja u distribucijske mreže u EU trebalo udvostručiti te se postavlja realno potanje financiranja, ali i ljudskih kapaciteta za ostvarenje takvih ambicija.

Na okruglom stolu čuo se podatak o potrebi ulaganja više od 700 milijardi eura u distribuciju i više od 500 milijardi eura u prijenosnu mrežu EU-a do 2030., dok će za prekogranične kapacitete do 2050. trebati više od 800 milijardi eura ulaganja.

Usvajanje 10-godišnjeg plana razvoja HOPS-a

O problemima elektroenergetske mreže i priključenja govorio je Igor Šumonja, voditelj Službe za pristup mreži iz HOPS-a. Šumonja je govorio o kompleksnosti problematike priključenja u datim okolnostima, kao i činjenica da je odluka o jediničnoj naknadi za priključenje na EE mrežu trebala biti donesena u rujnu 2022., da se u međuvremenu dogodila 2024. i 2025. s dva nova vala zahtjeva za EOTRP-ovima (elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja) prema HOPS-u.

Šumonja je istaknuo da HOPS ima 19 projekata snage 1.118 MW s važećim ugovorima o priključenju koji bi se u kratkotrajnom razdoblju mogli priključiti na mrežu. Preostalih više od 3.000 MW za 65 projekata, od čega većinu čine sunčane elektrane, čeka jediničnu naknadu o priključenju, koju treba donijeti Hrvatska energetska regulatorna agencija, odnosno usvajanje 10-godišnjeg plana razvoja HOPS-a za koji se čeka suglasnost Ministarstva gospodarstva.

Dosta nepoznanica predstavlja i mogućnost fleksibilnog priključenja na mrežu pa je s okruglog stola odaslana poruka da svaki neuspjeh u osiguravanju fleksibilnog i brzog priključenja novih projekata obnovljivih izvora energije na mrežu rezultira gubitkom čiste energije. A to je bitno za napredak zemlje i ispunjavanje ključnih ekoloških i energetskih ciljeva definiranih u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP).

Izvor: HGK