Hrvatska postaje energetsko čvorište, ali rizici rastu

Na 34. Forumu Hrvatskog energetskog društva (HED) – Dan energije, koji je je okupio predstavnike ključnih energetskih kompanija i institucija, održanom 1. prosinca u dvorani INA-e u Zagrebu, vodeći energetski stručnjaci upozorili su na ozbiljne izazove s kojima se suočava hrvatska energetika. Forum pod nazivom „Balansiranje između sigurnosti opskrbe, cijena energenata i održivosti u nestabilnim geopolitičkim okolnostima” okupio je predstavnike ključnih energetskih kompanija i institucija.

Tradicionalni energetski izvori moraju raditi u suradnji s novim izvorima energije

Predsjednica Uprave INA-e Zsuzsanna Ortutay istaknula je kako se energetska industrija nalazi pred najvećim izazovima i promjenama u povijesti. Naglasila je važnost suradnje i učenja od drugih u trenutnim okolnostima te potvrdila da Inini prihodi za 2025. godinu pokazuju rezultate desetogodišnjih ulaganja. Ortutay je posebno istaknula vjerovanje INE-e da tradicionalni energetski izvori moraju raditi u suradnji s novim izvorima energije.

Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a i HRO CIGRE, podsjetio je na 130. obljetnicu početka prvog elektroenergetskog sustava u Šibeniku te usporedio tadašnje uvođenje električne energije s današnjom zelenom tranzicijom.

Oršulić je naglasio da je Hrvatska već 60 posto u samom vrhu EU po određenim pokazateljima, što ukazuje na pravovremeno uključivanje u energetsku tranziciju. HEP trenutno upravlja s 11 sunčanih elektrana, a na lokaciji postojeće vjetroelektrane Korlat je u tijeku izgradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj. Do sada su HEP i HOPS povukli 600 milijuna eura bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture.

Hrvatska može postati regionalni lider u energetici

Anton Marušić, predsjednik CIRED-a i HEP ODS-a, upozorio je da u nesigurnom okruženju distribucijski sustav postaje jedna od najvažnijih komponenti nacionalne sigurnosti. Istaknuo je izazove osiguravanja aktivnog sudjelovanja kupaca na tržištu, održavanja pristupačnih cijena električne energije i smanjenja energetskog siromaštva. Prema njegovim riječima, pametna brojila i napredni sustavi omogućuju veću učinkovitost i smanjenje gubitaka.

Ivan Petrović, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU-a, naglasio je da energetika nije samo tehničko pitanje nego i pitanje nacionalne sigurnosti. Upozorio je na izazov osiguravanja dostupne energije uz održavanje otpornosti na geopolitičke rizike.

Prema njegovim riječima, nafta i plin imaju i dalje baznu ulogu u našem elektroenergetskom sustavu, ali istovremeno treba uvoditi obnovljive izvore energije i razmotriti uvođenje nuklearne energije, posebno kroz male nuklearne reaktore. „Hrvatska može postati regionalni lider u energetici”, zaključio je Petrović.

Sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost

Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, predstavio je tri temeljna cilja hrvatske energetske politike: sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost. Istaknuo je značaj povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku, čime je Hrvatska postala važan čimbenik energetske sigurnosti u regiji.

Infrastruktura je već prilagođena za vodik, što predstavlja dugoročnu osnovu prelaska prema čistim energentima. Krevzelj je naglasio da energetska tranzicija ne može biti uspješna bez nuklearne energije, pri čemu se razmatraju mali modularni nuklearni reaktori.

Agustin Delgado Martin, WEC regionalni direktor za Europu, u video obraćanju istaknuo je da je „budućnost naše industrije u inovacijama i suradnji”. Naglasio je važnu ulogu Hrvatske koja povezuje središnju EU s Mediteranom i Balkanom.

Ivan Andročec, predsjednik HED-a, predstavio je zabrinjavajuće trendove, uključujući činjenicu da cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja neće biti postignut te da svijet ide prema porastu od tri stupnja.

Naglasio je da je većina kapaciteta za čiste tehnologije koncentrirana u Kini, kao i kritični materijali potrebni za tranziciju. Elektrifikacija se ubrzava s ciljem dostizanja 50 posto električne energije, pri čemu se najveći napredak ipak ostvaruje u zemljama u razvoju.

Nedostatak skladišnih kapaciteta i baterijskih sustava

Dražen Jakšić, ravnatelj EIHP-a, predstavio je podatke koji pokazuju da je solarna energija ostvarila porast od 50 posto u 2024. godini. Međutim, upozorio je na zabrinjavajući silazni trend sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj.

Problem leži u tome što proizvodnja iz fosilnih izvora pada, ali je ne uspijevamo dovoljno brzo nadomjestiti obnovljivim izvorima. Dodatni izazov predstavlja nedostatak skladišnih kapaciteta i baterijskih sustava, što dovodi do negativnih cijena električne energije. Jakšić je skeptičan prema mogućnosti ostvarivanja zadanih ciljeva do 2030. godine.

Luka Pavleković, direktor korporativnih i pravnih poslova Ine, naglasio je da energetski sektor prolazi kroz „najdinamičnije promjene u povijesti”, pri čemu suština nije zamjena starog novim, već zajedničko funkcioniranje različitih izvora energije.

INA nastoji postati prvi komercijalni proizvođač zelenog vodika u Hrvatskoj. Pavleković je posebno upozorio na probleme čestog mijenjanja propisa i dugotrajnog ishodovanja dozvola koji značajno otežavaju planiranje investicija.

Bez ulaganja u mrežu nema energetske sigurnosti

Viktor Lučić iz Končara ukazao je na nepovoljan omjer maksimalnog i minimalnog opterećenja mreže koji iznosi 1:3 između ljeta i proljeća. Naglasio je nužnost dogradnje 400 kV mreže te bolju povezanost sjevera i juga Hrvatske. Digitalizacija je nužna, ali potrebno je voditi računa o cybersigurnosti jer takva infrastruktura postaje podložnija napadima.

Boris Miljavac, predsjednik Siemens Energy, istaknuo je ciklus investiranja od 265 milijuna eura u Hrvatskoj. Naglasio je da „bez ulaganja u mrežu nema energetske sigurnosti” te da je to pitanje strateškog razvoja države.

Per Johansson iz Siemens Energy predstavio je simulaciju budućeg energetskog sustava i kontinuiranu stratešku ulogu plinskih turbina kao okosnice otpornog električnog sustava.

Damir Vrbić iz JANAF-a analizirao je geopolitičke aspekte, ističući da EU ima vrlo dobru infrastrukturu s mogućnošću opskrbe iz najmanje dva pravca. Prema njegovoj procjeni, nafta će se još dugo koristiti, a potražnja će rasti do 2050. godine, prvenstveno na tržištima izvan Europe.

Robert Bošnjak iz Plinacra objasnio je kako je rat u Ukrajini promijenio tijekove dobave plina u EU, što je zahtijevalo stvaranje novih tehničkih preduvjeta. Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju biometana koji se može direktno unositi u plinsku transportnu mrežu, kazao je.

Hrvatska postaje sve bitnije energetsko čvorište

Franjo Balija iz LNGH-a naglasio je da terminal na Krku jača otpornost ne samo Hrvatske već i cijele EU. „Hrvatska postaje sve bitnije energetsko čvorište”, a danas plin dolazi iz više izvora nego ranije, što osigurava veću otpornost i stabilnost.

Mario Klarić iz Professio Energia d.d. predstavio je ulogu institucionalnih investitora u obnovljive izvore energije, a Branimir Ivković iz ENCRO-a istaknuo da „Kina ima ne samo jeftinija nego često i tehnološki naprednija rješenja”, što je ponekad teško prihvatiti na zapadu. Naglasio je da Kina predvodi energetsku tranziciju.

Stipe Pandža iz Dalekovoda upozorio je da elektroenergetska infrastruktura postaje nacionalna imovina o kojoj ovisi sigurnost svake zemlje. Hrvatska nema puno fosilnih goriva i mora pribjegavati onome što ima - prije je to bio vjetar, a sada i solari.

Istaknuo je da se obnovljivi izvori više neće moći razvijati bez baterijskih sustava. Goran Kukmanović iz Fonda NEK objasnio je djelovanje Fonda i zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj. „Uspostava centra nije samo projekt izgradnje infrastrukture nego projekt izgradnje povjerenja”, naglasio je Kukmanović.

Poziv na intenzivniju suradnju svih dionika u energetskom sektoru

Na okruglom stolu koji je moderirao glavni tajnik HED-a Dražen Balić, Julije Domac iz REGEA-e izrazio je šokiranost činjenicom da je energetska samodostatnost Hrvatske pala na 42 posto unatoč postojanju znanja i tehnologije.

Maja Pokrovac iz OIEH-a naglasila je da si „Hrvatska ne može dozvoliti da ne koristi svoje potencijale”. Marko Delimar s FER-a pohvalio je dobru povezanost hrvatske akademske i istraživačke zajednice u EU prostoru.

Ante Mikulić iz CROPEX-a govorio je o iskustvima s 15-minutnim trgovanjem te činjenici da su negativne cijene električne energije postale normalna pojava. Ivo Krezić iz KOER-a predstavio je prvu virtualnu elektranu, naglašavajući da solari i vjetar bez baterijskih sustava neće moći biti dugoročno rješenje.

Forum je zaključen pozivom na intenzivniju suradnju svih dionika u energetskom sektoru kako bi se osigurala energetska sigurnost Hrvatske u izazovnim geopolitičkim okolnostima.

Izvor: Energetika marketing