Jubilarni Plinarski forum - budućnost plina nije upitna

Bez obzira na gledišta koji su danas prevladavajuća u medijima, pa i u dijelu energetskih stručnjaka, prirodni plin je dominantno pogonsko gorivo prve polovice 21. stoljeća. Uostalom, njegov rastući udio u globalnom energetskom miksu najbolji je pokazatelj da mu budućnost nije upitna.

Istodobno, prirodni plin je temelj domaće energetske sigurnosti, za što su četiri čimbenika ključna: domaća proizvodnja, terminal za ukapljeni prirodni plin, interkonekcije i podzemna skladišta plina.

Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu Doline vodika

Bili su to glavni naglasci s 25., jubilarnog Plinarskog foruma koji je u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu u organizaciji Energetika marketinga okupio ključne stručnjake, regulatore i predstavnike industrije koji su razmatrali budućnost plina u kontekstu energetske tranzicije, sigurnosti opskrbe i novih regulatornih izazova.

Željko Krevzelj iz Ministarstva gospodarstva istaknuo je da energetika danas mora istovremeno odgovoriti na sigurnost opskrbe i priuštivost energije za građane i gospodarstvo. Prema njegovim riječima, ključna je otpornost sustava, a snažnu ulogu u tome imaju LNG i ostali plinovi – od metana do vodika.

Ministarstvo je 2022. godine usvojilo strategiju koja predstavlja preduvjet za zakonodavni okvir, a Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu Doline vodika za koji je osigurano 25 milijuna eura potpore. Krevzelj je naglasio da su LNG kapacitet i plinovod već povezani prema Mađarskoj i Sloveniji, koje su spremne za transport vodika.

Supstitucija plina zahtijevala bi enormne investicije

Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnuo se na temelje domaće energetske sigurnosti. Istaknuo je četiri ključna stupa: domaću proizvodnju, LNG terminal, interkonektore i skladištenje plina u geološke formacije. Posebno je naglasio dominantnu ulogu LNG terminala i važnost domaće proizvodnje i istražnih aktivnosti.

Brkić je upozorio i na potrebu uspostave tzv. strateškog buffera – unaprijed definiranog radnog volumena skladišta trajno rezerviranog za potrebe sigurnosti opskrbe – te je naznačio da se razmatraju i novi alatni okviri za upravljanje strateškim skladištima.

Srećko Ezgeta iz Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i direktor Gradske plinare Bjelovar dao je pregled evolucije percepcije plina kroz 25 godina trajanja Plinarskog foruma – od energenta budućnosti do energenta koji navodno nema perspektivu, i natrag.

Podsjetio je da Hrvatska godišnje troši 2,5 do 3 milijarde kubika plina, što je dvostruko više od potrošnje električne energije. Supstitucija plina zahtijevala bi enormne investicije, a ključni problem koji je Ezgeta istaknuo jest nemogućnost pokrivanja vršne potrošnje u slučaju prelaska na električnu energiju.

Nikola Vištica, predsjednik upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, prisjetio se programa rada 5. plinarskog foruma od prije 20 godina i povukao paralele s aktualnim izazovima. U protekloj godini njegova je institucija provela konačnu izvanrednu reviziju za distributere plina te donijela tarifne stavke za transport i LNG, bez utjecaja na krajnju cijenu za kućanstva.

Jasna teza - plin ima budućnost

Najavio je modernizaciju regulatorne metodologije, podjelu troškova na kontrolirane i nekontrolirane, izmjene vezane uz OPEX te uvođenje poticajnog mehanizma s individualnim koeficijentima gubitaka za svakog operatora. Posebno je istaknuo rad na novom Zakonu o tržištu plina, koji bi ove godine trebao biti implementiran u hrvatsko zakonodavstvo sukladno europskoj direktivi.

U razgovoru jedan na jedan s Borisom Labudovićem iz Energetike marketinga, Dalibor Pudić, prvi čovjek Gradske plinare Zagreb, zastupao je jasnu tezu - plin ima budućnost. Kao argument naveo je podatak da je distribucija električne energije i njezin transport skuplji i do deset puta u odnosu na plin, a skladištenje električne energije znatno je skuplje od skladištenja plina.

Pudić je istaknuo i rastući udio plina u energetskom miksu kao pokazatelj da budućnost plina nije upitna. Osvrnuo se i na demografske trendove, napominjući da pad broja stanovnika, karakterističan za cijelu Europu, nužno utječe na smanjenje potrošnje u kućanstvima, dok rast potrošnje ovisi o razvoju mreže i gospodarskoj aktivnosti.

Sve kompleksniji odnos između distributera i lokalnih zajednica

U nastavku Plinarskog foruma uslijedio je niz izlaganja i panel-diskusija posvećenih konkretnim izazovima distribucije plina, regulatornom okviru i budućnosti plinskog sektora u regionalnom kontekstu.

U sklopu panelne rasprave o izazovima u distribuciji plina Nikola Novaković i Predrag Samardžija iz E.ON Distribucije plina osvrnuli su se na sve kompleksniji odnos između distributera i lokalnih zajednica. Novaković je upozorio na problematiku koncesija koje su podignute na županijsku razinu, dok zakup mreže ostaje kod lokalnih zajednica.

-Dolazimo u situaciju da će nas lokalne zajednice moći potencijalno ucjenjivati kad je riječ o zakupu mreže, istaknuo je, dodavši da je industrija predložila vezanje zakupa za postotak prihoda distributera. Samardžija je pak naglasio da su svi složni kako se tarife moraju usklađivati godišnje s obzirom na turbulencije na EU tržištu te da je prihvaćen veliki broj primjedbi distributera uz preporuku postupnog korigiranja tarifa.

Iva Vrkić iz Prvog plinarskog društva analizirala je europsko tržište plina u globalnom okruženju. Prema njezinoj ocjeni, realizacija najavljenih LNG projekata mogla bi sniziti cijene, no kašnjenja bi EU ponovo mogla gurnuti u neizvjesnost. Posebno je istaknula utjecaj kineskog gospodarskog razvoja na globalnu cijenu plina.

Kada je riječ o razvoju umjetne inteligencije, EU ima problem jer izvori energije nisu stalni, a baterije ne mogu izdržati tijekom zime – zbog toga plinske elektrane postaju najbolje rješenje i najpouzdaniji backup. -Plin ćemo još uvijek dugo gledati na sceni, zaključila je, uz napomenu da će cijene u narednim godinama biti volatilnije nego prije 2020.

Europski regulatorni okvir za nadzor emisija metana

Stanje plinskog sektora u Bosni i Hercegovini predstavio je Semin Petrović iz IGT-a iz Sarajeva. Istakao je da plin u BiH čini svega oko 2% potrošnje primarne energije zbog kombinacije faktora: nema dokazanih rezervi, distribucijska mreža je nerazvijena, a državni strateški planovi u energetici ne postoje.

Planirane interkonekcije s Hrvatskom i Srbijom godinama ostaju samo na papiru, a isplativost novih projekata upitna je uz sadašnju godišnju potrošnju od oko 230 milijuna m³, koja će na toj razini ostati najmanje do 2030.

Darian Strauss iz Weishaupt-Zagreba posvetio se sigurnosnim sustavima kotlovskih postrojenja, konkretno prijelazu s njemačkog Tehničkog pravilnika za parne kotlove (TRD) na suvremeni matematički pristup temeljen na primjeni koeficijenata SIL (safety integrity level). Istaknuo je da je u svakom projektu ostvarivanje sigurnog i pouzdanog rada postrojenja neupitno.

Amir Irvanian iz tvrtke Esders GmbH iz Haselünnea predstavio je europski regulatorni okvir za nadzor emisija metana i što on znači za operatere plinskih mreža. Naglasio je rastuću važnost točnog mjerenja emisija i transparentnosti u izvještavanju te podijelio praktična rješenja za otkrivanje propuštanja, upravljanje spaljivanjem plinova na bakljama i vođenje digitalnih zapisa kao put prema usklađenosti s propisima uz istodobno povećanje pogonske učinkovitosti.

Okrugli stol o izazovima regulatornog okvira, energetskoj učinkovitosti i razvoju tržišta plina donio je niz zanimljivih stajališta. Marko Blažević iz HEP Trgovine u uvodnom je izlaganju naglasio rizike oscilacija cijena plina, upozorio na velike obveze koje pred industriju stavlja Zakon o energetskoj učinkovitosti te istaknuo pritisak na opskrbljivače plinom. Posebno je naglasio uvođenje ETS 2 sustava kojim plinski sektor ulazi u trgovanje emisijama, što će povećati trošak koji će se u konačnici prebaciti na krajnjeg kupca.

Konstatirao je i da je promjena dobavnog pravca – s istoka prema LNG-u – donijela stabilnost opskrbe, ali i cjenovnu nestabilnost. -Nisam siguran da će zamjena jednog dobavnog pravca s drugim donijeti promjene otporne na tržišne turbulencije i zato je bitna diverzifikacija, rekao je.

Osobna priča o prelasku s akademske karijere na zanimanje vodoinstalatera

Ivana Marković iz Plinacra potvrdila je da su kapaciteti i diverzifikacija sustava dovoljni da nadoknade eventualni manjak u slučaju poteškoća s LNG terminalom, što je pokazala i ova iznimno hladna zima. Nenad Hranilović iz Međimurje-plina pohvalio se uspješnim prebrođivanjem krize te naglasio ključnu ulogu šest paketa skladišta u amortizaciji potrošnje. Goran Babić iz HERA-e upozorio je da veletržište bilježi pozitivne parametre, a maloprodajno tržište ide u dobrom smjeru, no deregulacija za koju se svi zalažu ipak će ovisiti o zakonodavcu. Dalibor Bukvić iz Brod-plina dodao je kako je definitivno da će plinske mreže opstati, samo treba vidjeti u kojem će se smjeru razvijati.

Edvard Titlić iz Grupacije dimnjačara HGK govorio je kako se ponovo počelo razmišljati o rezervnim dimnjacima, ali i o iskustvima iz Danske, gdje je zamjena i modernizacija ložišta postala obvezna čak i pri kupoprodaji stanova, s različitim kategorijama ovisno o potrošnji. Istaknuo je i kako se tamo radi ne brtvljenju peći radi osiguranja pravilnog izgaranja i održavanja visoke temperature.

Nikola Cesarik ispričao je osobnu priču o prelasku s akademske karijere na zanimanje vodoinstalatera, ističući programe cjeloživotnog obrazovanja. Naglasio je kako je povratak u školske klupe svojevrsni psihološki izazov te da je najveći problem ostaviti se nekadašnjeg identiteta.

Tehnički aspekti budućnosti plina u energetici obuhvaćeni su izlaganjem Filipa Mileševića s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vezano uz tehničku integraciju vodika u plinsko-turbinski proces. Predstavio je parametrizaciju procesa proizvodnje električne energije pri različitim omjerima vodika i metana u smjesi goriva te pokazao kako udio vodika utječe na učinkovitost procesa, radne parametre i emisije CO₂ pri različitim temperaturama izgaranja i tlačnim omjerima kompresije. Zaključak je bio da većina proizvođača plinskih turbina već ima spremna rješenja za vodik.

LNG transformira plin od lokalnog energenta u globalnu robu

Vedran Lakić, ministar Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH predstavio je izazove plinskog gospodarstva za Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da je za Južnu plinsku interkonekciju, čija je implementacija zakonom bila predviđena kroz BH Gas, iskazan snažan interes SAD-a te da se pregovara uz paralelnu izmjenu zakonskog okvira.

Zapadna i sjeverna interkonekcija ostaju u nadležnosti BH Gasa, a predstoje i razgovori s Plinacrom i Vladom RH. -Naša je želja da se s RH povežemo kroz plinske interkonekcije te da kroz taj plinski hub budemo povezani s EU, poručio je Lakić.

Zvonko Rumenjak, stalni sudski vještak iz Sesveta, osvrnuo se na tehničke aspekte sigurnosti plinskih instalacija na konkretnim primjerima i naglasio da se stambeni prostori moraju učiniti sigurnima prije plinofikacije, potaknuvši polemiku o lancu odgovornosti u slučajevima smrtnih ishoda.

Silvestar Šantak iz Deltaprojekta zaokružio je ovaj dio foruma snažnom tezom: prirodni plin potencijalno je dominantno pogonsko gorivo 21. stoljeća. Istaknuo je da LNG transformira plin od lokalnog energenta u globalnu robu, što donosi veće mogućnosti izbora, ali i veću volatilnost cijena, te da je za sustave bez razvijenih plinovoda LNG jednostavno – spas.

Izvor: Energetika marketing