Međunarodni svemirski summit u Parizu

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, sudjelovao je 9. i 10. rujna na Međunarodnom svemirskom summitu (engl. International Space Summit) u Parizu, koji je okupio visoke predstavnike država i vlada, međunarodnih i regionalnih organizacija, znanstvene zajednice, astronaute, predstavnike privatnog sektora i druge ključne dionike svemirskog sektora radi rasprave o ključnim izazovima i budućem razvoju svemirskog sektora te jačanju međunarodne suradnje.

Održan u kontekstu ubrzanih tehnoloških, gospodarskih i strateških promjena koje oblikuju svemirski sektor

Međunarodni svemirski summit održan je u kontekstu ubrzanih tehnoloških, gospodarskih i strateških promjena koje oblikuju svemirski sektor. Rasprave su bile usmjerene na globalne izazove u području svemira i jačanje međunarodne suradnje, a obuhvatile su pitanja znanosti i istraživanja, regulative, europske konkurentnosti te sigurnosti i obrane.

Među ključnim porukama Summita istaknuta je potreba za snažnijom međunarodnom suradnjom i jačanjem europske uloge u svemiru. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, na čiji je poziv Summit održan u Parizu, založio se za zajedničko upravljanje svemirom, utemeljeno na međunarodnoj suradnji i zajedničkim pravilima, istodobno naglasivši potrebu jačanja europskih kapaciteta i neovisnosti u sve konkurentnijem globalnom svemirskom sektoru.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom je obraćanju naglasila da svemir postaje sve važniji za europski prosperitet, sigurnost i neovisnost te da Europa, kako bi zadržala vodeću ulogu, mora djelovati zajednički, ulagati u većem opsegu i jačati vlastite svemirske kapacitete.

Hrvatska svoj razvoj temelji na znanju, inovacijama i specijalizaciji

Ukazala je i na sve veću povezanost sigurnosti na Zemlji sa sigurnošću u svemiru te naglasila da europska neovisnost ne znači zatvaranje prema drugima, nego sposobnost samostalnog djelovanja uz nastavak međunarodne suradnje.

Govoreći o hrvatskom pristupu razvoju svemirskog sektora, ministar Fuchs istaknuo je kako Hrvatska, kao manji i relativno mlad svemirski ekosustav, svoj razvoj temelji na znanju, inovacijama i specijalizaciji u područjima u kojima već postoje kvalitetni nacionalni kapaciteti.

Posebne mogućnosti postoje u području softverskih rješenja i zemaljskog segmenta, promatranja Zemlje i geoprostornih aplikacija, obrade podataka, usluga temeljenih na globalnim navigacijskim satelitskim sustavima (GNSS) te primjene umjetne inteligencije.

Naglasio je pritom kako Hrvatska kontinuirano povećava ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. U istraživanje i razvoj trenutačno se ulaže oko 1,2 milijarde eura godišnje, odnosno 1,4 ppsto BDP-a, dok je nacionalni cilj do 2030. godine dosegnuti izdvajanja od 3 posto BDP-a. Uz izravna ulaganja, Hrvatska potiče ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i nove tehnologije i kroz porezne olakšice za istraživanje i razvoj.

Važan dio tih nastojanja čini i razvoj hrvatskoga svemirskog sektora te suradnja s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Hrvatska je kroz petogodišnji program suradnje PECS u svemirski sektor uložila više od 10 milijuna eura, a od početka suradnje s ESA-om podneseno je više od 160 projektnih prijedloga, uz stopu uspješnosti od gotovo 50 posto. Danas je u području svemirskih tehnologija aktivno više od 50 hrvatskih poduzeća.

Važnost daljnjeg ulaganja u istraživanje i inovacije te razvoj

Ministar je naglasio i važnost snažnijeg povezivanja znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora te uključivanja hrvatskih poduzeća u europske i međunarodne lance vrijednosti. Za manja svemirska gospodarstva poput hrvatskoga međunarodna suradnja i pristup europskim programima ključni su za razvoj tehnologija, stjecanje novih znanja i izlazak poduzeća na međunarodno tržište.

Govoreći o budućoj konkurentnosti, ministar Fuchs istaknuo je važnost daljnjeg ulaganja u istraživanje i inovacije te razvoj, privlačenje i zadržavanje visokoobrazovanih stručnjaka. Posebne mogućnosti za Hrvatsku prepoznaju se u povezivanju svemirskih podataka i umjetne inteligencije te njihovoj primjeni u praćenju šuma i obalnog područja, poljoprivredi i odgovoru na prirodne katastrofe. Promatranje Zemlje već je danas najzastupljenije područje hrvatske suradnje s ESA-om, na koje otpada gotovo polovica hrvatskih ugovora i financijskih obveza u okviru te suradnje.

Na Međunarodnom svemirskom summitu usvojene su i deklaracije kojima su obuhvaćena ključna pitanja budućeg razvoja europskog i međunarodnog svemirskog sektora - od europske konkurentnosti i strateške autonomije u svemiru te dugoročne vizije europskog svemirskog prometa do daljnjeg razvoja programa Copernicus, dostupnosti i otvorenosti znanstvenih podataka dobivenih iz svemira te međunarodnog regulatornog okvira za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom i satelitskim orbitama.

Deklaracijama je potvrđena važnost međunarodne suradnje, ulaganja u istraživanje, inovacije i industrijske kapacitete te razvoja konkurentnog, otpornog i održivog svemirskog sektora.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih