Mirjana Čagalj: Kriza EU graditeljstva može utjecati i na hrvatsko područje

U strukturi ukupnog gospodarstva građevinarstvo sudjeluje s udjelom preko pet posto, a ako tome pribrojimo i utjecaj direktno povezanih djelatnosti, kao što je npr. proizvodnja građevinskih materijala, tada je taj postotak veći od 8 posto.

Razgovarala: Dijana Kaćanski

Građevinarstvo je jedan od temelja hrvatske ekonomije, a to dokazuje i statistika koja pokazuje da je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na 2023. godinu, obujam građevinskih radova veći za skoro 15 posto. O stanju u graditeljstvu danas u Hrvatskoj i izvan granica, energetskoj učinkovitosti, održivom gospodarenju otpadom i kružnom gospodarstvu, te izazovima s kojima se susreće ovaj sektor, razgovaramo s Mirjanom Čagalj, Potpredsjednicom HGK za graditeljstvo i promet.

• Kako ocjenjujete stanje u graditeljstvu u Hrvatskoj i s kojim se sve izazovima susreće ovaj sektor?

-Građevinarstvo u Hrvatskoj bilježi kontinuirani rast već osmu godinu zaredom. Sektorski pokazatelji također impliciraju rast aktivnosti u građevinarstvu, a posebno se ističe rast obujma građevinskih radova i udio u ukupnoj zaposlenosti. Svoj rast građevinarstvo bilježi usprkos negativnim utjecajima kao što su pandemija, veliki odljev radnika i neuobičajen porast cijena građevinskog materijala.

• Koliki udio u gospodarstvu Hrvatske ima sektor graditeljstva? Kakve promjene uočavate?

-U strukturi ukupnog gospodarstva građevinarstvo sudjeluje s udjelom preko pet posto, a ako tome pribrojimo i utjecaj direktno povezanih djelatnosti, kao što je npr. proizvodnja građevinskih materijala, tada je taj postotak veći od 8 posto. Stanogradnja će još neko vrijeme biti dominantna aktivnost u građevinskom sektoru Hrvatske, dok je niskogradnja najvećim dijelom vezana uz projekte financirane iz fondova EU, npr. ulaganja u željezničku infrastrukturu.

• Kako naša zemlja kotira izvan granica u domeni graditeljstva?

-Hrvatsku građevinsku djelatnost, uz bogato iskustvo te educiranost kadra u pogledu korištenja najsuvremenije opreme, materijala i organizacijskih dostignuća, obilježava i prisutnost hrvatskih građevinara na gradilištima širom svijeta. Tu su svojim radom i zalaganjem izvodili i najsloženije objekte, spremni odgovoriti na sve zahtjeve investitora. Svoj su zavidan ugled stekli poštovanjem rokova i kvalitetnim izvođenjem najrazličitijih radova i građevina: geotehničkih radova, industrijskih postrojenja, energetskih i hidrograđevinskih, stambeno-poslovnih i građevina prometne infrastrukture.

• Na koji način HGK potiče etabliranje naših građevinara na stranim tržištima?

-Unutar HGK djeluje Centar za internacionalizaciju poslovanja. Centar se bavi razvijanjem i pružanjem usluga koje su usmjerene na jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća u međunarodnom poslovnom okruženju, s ciljem uspješne internacionalizacije i lakšeg plasmana hrvatskih roba i usluga na inozemnim tržištima. Neke od važnijih aktivnosti Centra su: pronalazak potencijalnih poslovnih partnera na inozemnim tržištima sukladno zahtjevima članica, organizacija poslovnih susreta i gospodarskih delegacija na ciljanim tržištima i u Hrvatskoj, organizacija edukacija i seminara o uvjetima poslovanja na pojedinom tržištu prema interesima članica, uspostava kontakata i suradnja s inozemnim institucijama i diplomatskim predstavništvima, i drugo.

• Kakva je situacija vezana uz radnu snagu u sektoru graditeljstva u našoj zemlji?

-Trenutno nedostaje više desetaka tisuća radnika. Velika je potreba za kvalificiranim radnicima, posebno u području srednje i više stručne spreme, a procjena je da će daljnja potražnja za radnicima rasti. Najtraženija zanimanja su zidar, tesar, armirač, keramičar i drugi. Problem nedostatka radne snage u građevinskom sektoru postoji još od 2015. jer je u krizi od 2008. do 2015. godine 40 posto radnih mjesta izgubljeno. Mnogi su napustili Hrvatsku ili su se prekvalificirali za druga zanimanja. Strani radnici postaju sve značajniji segment hrvatskog građevinskog sektora. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je konstantni trend rasta uvoza radnika u graditeljstvu, od nula koliko je bilo 2015. do preko 70 tisuća radnih dozvola u 2023. godini.

• Domaći radnici ili strani, što je isplativije sa stanovišta države i sektora?

-Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka imaju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih ovih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg. Hrvatska gospodarska komora u suradnji s partnerima izvodi program Welcome to Croatia kojemu je cilj integracija stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu. To je interdisciplinarni edukacijski program za integraciju u društvene tokove i rad u pojedinim sektorima gospodarstva. Integracijski program HGK potiče bržu integraciju stranih radnika u Hrvatskoj u društvene procese te olakšava integraciju u procese rada domaćeg poslodavca.

• Sigurnost radnika u graditeljstvu i što se još može poboljšati?

-Radovi na gradilištu već godinama se ubrajaju među najrizičnije djelatnosti zbog ozljeđivanja, pogotovo s vrlo teškim i smrtnim posljedicama. Po broju ozljeda i smrtnih slučajeva na radu građevinarstvo prednjači pred ostalim djelatnostima. Oni su uglavnom posljedica nepridržavanja osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu koji rezultiraju padovima radnika s visine, pada predmeta na radnika i sl. To se događa kada gradilišta nisu na odgovarajući način osigurana (zaštitne ograde, mreže i sl). na način koji je propisan provedbenim propisom. Zbog toga je pri izvođenju radova na gradilištu potrebno uvažavati i primjenjivati opća načela prevencije propisana Zakonom o zaštiti na radu, bez obzira radi li se o izgradnji novih građevina, dogradnji, održavanju ili rekonstrukciji ili pak uklanjanju građevine. Moramo voditi računa o adekvatnim radnim uvjetima, u slučaju građevine posebno o sigurnosti radnika.

• Koji koraci se poduzimaju po pitanju energetske učinkovitosti, održivog gospodarenja otpadom i kružnog gospodarstva?

-U građevini je prisutno okretanje i prilagođavanje novim trendovima koji uključuju energetsku učinkovitost, održivo gospodarenje građevnim otpadom i kružno gospodarstvo. To su smjernice kojima će sektor u budućnosti davati prednost. U građevinskom sektoru prijelaz s linearnog na kružno gospodarstvo zahtijeva usredotočenost na održivost i korištenje obnovljivih materijala, što može pomoći ublažiti dva ključna problema - ograničenost resursa i klimatske promjene, a sve to podrazumijeva i neke nove vještine i nova znanja.

• Kakva su Vaša očekivanja u budućnosti?

-Rezultati turističkih sezona i porezna politika prema nekretninama ostat će i nadalje važan faktor potražnje za nekretninama unatoč znatno višim kamatnim stopama i anemičnom gospodarskom rastu u eurozoni, dok će situacija u niskogradnji ići u prilog infrastrukturnih projekata financiranih od strane EU. Mnoge zemlje u Europi suočavaju se s prvim znakovima krize. U Njemačkoj se u graditeljstvu očekuje stvarni pad prihoda od oko 3,5 posto. Očekuje se i otpuštanje oko 10 tisuća radnika. Pad u stanogradnji mogao bi omesti oporavak te efektom bumeranga pogoditi cijelo gospodarstvo Njemačke. Građevinska kriza koja će uskoro pogoditi građevinski sektor Italije posljedica je različitih istovremenih čimbenika. I u drugim razvijenim državama EU očekuju se naznake krize.

Kriza EU graditeljstva može utjecati i na hrvatsko graditeljstvo, stoga trebamo biti svjesni te situacije i pripremiti se te prevenirati što je više moguće.