Zeleno i digitalno
Nastavljen COP31 - Hrvatska predstavila sustave za praćenje klimatskih ekstrema
Objavljeno na datum:
20. stu 2026.

Hrvatska je predana ostvarenju globalnih ciljeva dekarbonizacije industrije i smanjenja štetnih emisija, jer se sve više susreće s globalnim klimatskim ekstremima
Hrvatska delegacija nastavila je svoje aktivnosti na 31. Konferenciji Ujedinjenih naroda koja se održava u Antalyi, Turska, o klimatskim promjenama COP31. Državna tajnica Tanja Radić Lakoš održala je govor na plenarnoj sjednici konferencije, istaknuvši daljnju hrvatsku spremnost na međunarodnu suradnju u ostvarenju globalnih klimatskih ciljeva.
U sklopu Mediteranskog paviljona, Hrvatska je predstavila vlastite primjere razvoja prirodnih retencija za obranu od poplava, kao i napredne meteorološke sustave za praćenje, predviđanje i rano upozoravanje na klimatske ekstreme.
Hrvatska predana ostvarenju globalnih ciljeva dekarbonizacije industrije i smanjenja štetnih emisija
„Pariški sporazum donosi rezultate. Svjedočimo sve većim investicijama u čistu energiju, kao i njihovim sve manjim troškovima. Takva zelena, globalna tranzicija potiče inovativnost i zapošljavanje te osnažuje gospodarsku i energetsku neovisnost“, izjavila je državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš u obraćanju na plenarnoj sjednici.

Navela je kako je Hrvatska predana ostvarenju globalnih ciljeva dekarbonizacije industrije i smanjenja štetnih emisija, posebice jer se i Hrvatska sve više susreće s globalnim klimatskim ekstremima.
Državna tajnica ujedno je istaknula kako su gospodarski rast i zaštita okoliša danas usko povezani. „Naš pristup povezuje inovacije, energetsku učinkovitost te gospodarsku otpornost i konkurentnost“, rekla je.

Na kraju obraćanja, državna tajnica Radić Lakoš poručila je da zelena tranzicija mora biti i pravedna. „Napredak je stvaran tek kada ga mogu osjetiti svi građani. Zato zelena tranzicija ne podrazumijeva samo zaštitu okoliša, nego i društvenu sigurnost, jednake mogućnosti i zdravlje“, zaključila je državna tajnica, izjavivši kako će Hrvatska surađivati s međunarodnim partnerima u ostvarenju globalnih klimatskih ciljeva.
Hrvatski sustavi za napredno praćenje, predviđanje i upozorenja na klimatske ekstreme
Delegacija Hrvatske nastavila je i s prezentacijama u sklopu Mediteranskog paviljona. Nakon što su već predstavljeni sustavi za rano otkrivanje požara, delegacija je predstavila i hrvatske sustave za napredno praćenje, predviđanje i upozorenja na klimatske ekstreme.

Sustavi METMONIC, VEPAR i AIRQ Državnog hidrometeorološkog zavoda implementirani su na meteorološkim postajama, hidrološkim stanicama, plutačama, radarima te stanicama za praćenje kvalitete zraka. Služe za praćenje klimatskih promjena, prikupljanje podataka te rano upozoravanje građana na klimatske ekstreme. Prikupljeni podaci se koriste za kvalitetnije predviđanje i gospodarsko planiranje u poljoprivredi, turizmu i drugim područjima.
Međunarodnim delegatima posebno se istaknuo hrvatski Meteoalarm sustav ranog upozorenja od oluja, poplava, toplinskih valova ili lošije kvalitete zraka.

Sustave su predstavili državna tajnica Tanja Radić Lakoš, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler, direktor Odjela za pitanja okoliša i meteorologiju Arapske lige Mahmoud Fath Allah, projektni menadžer za klimatsku akciju Union for the Mediterranean Ines Duarte te direktorica Službe za praćenje atmosfere Copernicus Laurence Rouil.
Hrvatska se brani od poplava prirodnim retencijama
U Mediteranskom paviljonu ujedno su predstavljeni hrvatski primjeri korištenja prirodnih retencija u obrani od poplava. U borbi protiv sve češćih poplava, Hrvatska intenzivnije primjenjuje rješenja obnove prirode - rijekama se vraćaju vodotokovi i prirodni retencijski kapaciteti, a ujedno se obnavljaju i močvare te drugi slatkovodni ekosustavi.
Prema principu „krajolika kao spužve“, ovakvim prirodnim retencijama ublažavaju se poplavni valovi, a voda koju priroda upije korisna je za sušna razdoblja. Postojeća hidrotehnička infrastruktura integrira se s prirodnim rješenjima za snažniju obranu od poplava.

Ovakav model obrane od poplava u Hrvatskoj razvija se još od 1960-ih, pri čemu su domaće iskustvo i praksa predstavljeni kao primjeri drugim mediteranskim zemljama.
Na ovom popratnom događaju rješenja su predstavili državna tajnica Tanja Radić Lakoš, voditelj Sektora zaštite od štetnog djelovanja u Hrvatskim vodama Goran Milaković, voditelj Sektora razvitka i vodnogospodarskog planiranja u Hrvatskim vodama Danko Biondić te Marija Sabolić i Iva Prgomet Ernst iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Ostale novosti
Poduzetništvo
Obrazovanje i inovacije


