Održana godišnja radionica o izradi Četvrtog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, održana je godišnja radionica „Četvrti Nacionalni Plan za provedbu Stockholmske konvencije u Republici Hrvatskoj”.

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

Radionica je održana u hibridnom formatu te je okupila stručnjake iz nadležnih institucija, predstavnike gospodarstva, akademske zajednice i civilnog društva.

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (POPs – Persistent Organic Pollutants) međunarodni je ugovor usvojen 2001. godine, a na snagu je stupio 2004. godine s ciljem zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od tvari koje uzrokuju dugoročne štetne posljedice.

Do danas ju je prihvatilo 182 države svijeta, uključujući i Republiku Hrvatsku, koja je Konvenciju ratificirala 2006., a u punoj primjeni je od 30. travnja 2007. godine.

Toksični organski spojevi koji se vrlo sporo razgrađuju u okolišu

POPs tvari su visoko toksični organski spojevi koji se vrlo sporo razgrađuju u okolišu, lako se prenose zrakom na velike udaljenosti, nakupljaju se u živim organizmima (posebno u masnom tkivu) i mogu ozbiljno naštetiti ljudskom zdravlju i ekosustavima. Posebno su opasni za osjetljive skupine poput trudnica i djece, a njihova prisutnost u prehrambenom lancu povećava rizike za čitavo stanovništvo.

Uspješna provedba Stockholmske konvencije zahtijeva da struka, institucije i gospodarstvo rade usklađeno, jer svaka je karika u sustavu upravljanja POPs tvarima jednako važna. Četvrti nacionalni plan donosi nove obveze poput detaljnijeg praćenja emisija iz industrijskih procesa, bolje kontrole otpada koji može sadržavati POPs tvari te izrade planova postupnog ukidanja opasnih kemikalija koje su nedavno dodane na popis Konvencije.

-Time se dodatno jača nacionalni sustav upravljanja kemikalijama - od prikupljanja podataka i procjena rizika do stvaranja uvjeta za sigurniju proizvodnju i gospodarenje otpadom. Konkretne mjere, poput uspostave ažurnijih registara, edukacije poduzeća o zamjenskim tvarima i boljeg nadzora nad prometom kemikalija, ključne su kako bismo učinkovito zaštitili zdravlje ljudi i okoliš, navodi Martina Đopar iz Hrvatske gospodarske komore.

Onečišćenje kemikalijama predstavlja kompleksan problem

U ime Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije sudionicima se obratila Nina Zovko iz Uprave za klimatsku tranziciju te je naglasila da je onečišćenje kemikalijama kompleksan problem koji zahtjeva dugoročnu strategiju te suradnju svih razina vlasti, različitih ministarstava, gospodarskog sektora kao i znanstvene zajednice.

Sudionici radionice izložili su najnovije obveze koje proizlaze iz 9., 10. i 11. Konferencije stranaka Stockholmske konvencije te dali pregled novih tvari uvrštenih u regulatorni okvir. Tijekom rasprave razmotrene su tehničke, institucionalne i zakonodavne prilagodbe potrebne za učinkovitu provedbu Četvrtog nacionalnog plana.

Nastavak aktivne suradnje svih relevantnih dionika

U svrhu ispunjavanja obveza Konvencije planira se nastaviti praćenje koncentracija dikofola, metoksiklora, per- i polifluoriranih alkilnih tvari (PFAS), perfluoroheksan sulfonske kiseline (PFHxS), njezinih soli i spojeva srodnih PFHxS-u, perfluorooktanske kiseline (PFOA), njezinih soli i srodnih spojeva, kao i dekloran plusa.

Predviđen je i nastavak nadogradnje sektorskih baza podataka o proizvodima i sirovinama koji mogu sadržavati UV-328, s posebnim naglaskom na proizvode dugog vijeka trajanja. Također, obuhvaćene su aktivnosti dekontaminacije, skladištenja i zbrinjavanja PCB-a i opreme koja ih sadrži, kao i provedba mjera za smanjenje ispuštanja UPOPs-a.

Radionica je zaključena pozivom na nastavak aktivne suradnje svih relevantnih dionika kako bi se osigurala cjelovita i pravovremena provedba mjera koje doprinose zaštiti zdravlja ljudi, okoliša i održivom razvoju Republike Hrvatske.

Izvor: HGK