Održani Klima-forum 2025. i Konferencija INTER-KLIMA 2025.
Objavljeno na datum:
Glavna tema u tehnici hlađenja i klimatizacije u posljednjih nekoliko godina svakako su sve stroži propisi o primjeni radnih tvari, a osobito onih koje su po svojem sastavu fluorirani staklenički plinovi
Najveće stručno okupljanje u području tehnike grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije u Hrvatskoj ponudilo je odgovore na pitanja što i kako odabrati za osiguravanje ugodne klime, ali i u kojem se smjeru kreće razvoj i istraživanja takvih rješenja.
U tri dana programa Klima-foruma i Konferencije INTER-KLIMA, od 26. do 28. ožujka, održana su ukupno 44 predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka, s time da su 24 predavanja na Konferenciji INTER-KLIMA i popratne rasprave bile isključivo na engleskom jeziku. Uz to, svoja su rješenja, projekte, proizvode i usluge predstavila 22 suorganizatora, od čega njih 13 na izložbenim prostorima smještenim u predvorju hotela.
Sve stroži propisi o primjeni radnih tvari
Osim sudionicima ta dva stručna skupa, obilazak tih prostora bio je omogućen svim zainteresiranim građanima i drugima koje zanimaju rješenja za ugodnu klimu u domu, uredu, apartmanu, hotelu, restoranu, skladištu ili proizvodnom pogonu.
Glavna tema u tehnici hlađenja i klimatizacije u posljednjih nekoliko godina svakako su sve stroži propisi o primjeni radnih tvari, a osobito onih koje su po svojem sastavu fluorirani staklenički plinovi. Naime, cilj je potpuno napuštanje njihove primjene u narednim godinama i njihova zamjena alternativama: prirodnim radnim tvarima kao što su ugljikov dioksid, propan ili amonijak ili pak hidrofluoroolefinima (koji bi mogli doći pod udar propisa kojima se zabranjuje primjena tzv. PFAS-ova, perfluorakrilnih ili polifluorakrilnih tvari).
Time je, zapravo, kako je u pozdravnom govoru skupa napomenuo profesor emeritus Tonko Ćurko, predsjednik Hrvatske udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT), zatvoren krug radnih tvari. Naime, prve radne tvari koje su se koristile u dizalicama topline i rashladnim uređajima, još sredinom 19. stoljeća, bili su CO2 i amonijak, da bi u tridesetim godinama 20. stoljeća bili zamjenjivani halogeniranim tvarima, jednostavnijima i jeftinijima za primjenu, ali kao što se kasnije pokazalo, štetnijima za okoliš. No, prof. Ćurko je naglasio i da se bilo kakva buduća istraživanja u termotehnici ne trebaju toliko usmjeravati na same radne tvari, već na povećanje njihove i učinkovitosti opreme u radu. -Ni upravljanje zgradama nije odgovarajuće pa će i to trebati riješiti istraživanjima, regulativom i obrazovanjem, upozorio je.
Novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja
U svakom slučaju, već se razgovara o tome da bi do 2040. godine primjenu fluorougljikovodika (HFC) trebalo smanjiti za čak 95 posto. To je pak najavila Višnja Grgasović, načelnica Sektora za financiranje provedbe i praćenja smanjenja emisija stakleničkih plinova Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u prvom izlaganju prve tematske cjeline Klima-foruma. Velik dio tih mjera u Hrvatskoj će biti obuhvaćen novim Zakonom i klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja čije je donošenje u tijeku.
Radnim tvarima bili su posvećeni i razgovori „jedan na jedan” s prof. dr. sc. Marinom Grozdekom s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Hrvojem Krapanićem iz tvrtke Daikin, a pokazano je i što sve može ponuditi tvrtka A-Gas kada je riječ o zbrinjavanju radnih tvari iz rashladne i klimatizacijske opreme.
Cijeli tekst možete pročitati u 5. broju časopisa PRAVA klima.
