Planovi i projekti PGŽ za zaštitu okoliša i unaprjeđenje energetske učinkovitosti

Primorsko-goranska županija je jedna od najbioraznolikijih regija u Hrvatskoj i Europi, zahvaljujući svom jedinstvenom položaju na razmeđu primorja, otoka i gorja.

Ova županija provodi brojne projekte i inicijative usmjerene na zaštitu okoliša, očuvanje prirode, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije te podizanje otpornosti na klimatske promjene.

Okoliš kao važan resurs

Sanjin Vranković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a i vršitelj dužnosti Ravnatelja Regionalne energetske agencije Kvarner istaknuo je kako je pored ljudi, prostor najvažniji i najvrjedniji resurs županije te mu se iz tog razloga posvećuje velika pažnja, pa je odjel osnovan s ciljem praćenja stanja u prostoru, definiranju politike zaštite i poboljšanja stanja okoliša.

-Na prostoru županije nacionalnim zakonodavstvom je zaštićeno 30 područja i pojedinačnih prirodnih vrijednosti, koji se štite putem osam različitih kategorija. Pored navedenoga, u cilju očuvanja prirode i okoliša određena je i ekološka mreža Natura 2000 koja na kopnu obuhvaća gotovo 75 posto ukupne površine, a na moru 16 posto.

Uz odjel, ključnu ulogu ima i Javna ustanova „Priroda” koja upravlja s 26 područja, brine o očuvanju prirode ali i provodi vrijedne projekte među kojima se ističu projekt LIFE SUPport koji brine o bjeloglavim supovima u Hrvatskoj i projekt Centar za posjetitelje Velike zvijeri u Staroj Sušici, dodao je Vranković.

Ublažavanje klimatskih promjena, zelena i energetska tranzicija

Globalne klimatske promjene danas imaju utjecaj na prostor i svakodnevni život u naseljima, a posebno pogađaju urbana područja. Stoga je županija kao jedan od svojih prioriteta definirala zelenu tranziciju temeljenu na održivom upravljanju i korištenju vlastitih resursa. Pored toga radi se na podizanju otpornosti klimatskih promjena dokumentima koji su nastali suradnjom različitih dionika, znanstvenih zajednica, različitih regija, instituta i drugih, a najčešće su financirani sredstvima EU fondova.

Cijeli tekst može se pročitati u 5. broju časopisa PRAVA klima.