Power & Energy Masters 2026. – fokus na budućnost energetske održivosti

Na ovogodišnjem, 17. po redu skupu Power & Energy Masters koji se održao u Petrčanima u organizaciji tvrtke Energetika Marketing, tri dana se raspravljalo o energetskoj sigurnosti, obnovljivim izvorima, ugljikovodicima i geotermalnoj energiji.

Ovogodišnje izdanje konferencije potvrdilo je svoj status nezaobilazne platforme za razmjenu znanja, tehnoloških inovacija i strateških vizija nužnih za uspješnu energetsku tranziciju.

Jedna od najuzbudljivijih tema suvremene energetike – fuzijska energija

Nakon pozdravnog govora Željka Krevzelja, ravnatelja Uprave za energetiku koji je istaknuo pokrenute investicije te razmatranja i nuklearne i geotermalne energije, Dražen Jakšić s Energetskog instituta Hrvoje Požar upozorio je na ključne ciljeve – samodostatnost i ulaganje u energetsku učinkovitost.

Darijo Runjić iz Končara d.d. govorio je o iskustvu tvrtke u kojoj su unatoč razmatranju o gašenju segmenta hidroelektrana, donijeli suprotnu odluku te je taj segment snažno ojačan. I kod obnovljivih izvora energije rezultati su 2024. bili duplo veće nego 2020., a za 2030. planiraju duplo veći rezultat nego danas.

O energetskoj sigurnosti kroz prizmu istraživanja ugljikovodika izlagao je Marijan Krpan s Agencije za ugljikovodike, te naglasio ohrabrujuće rezultate istražnih bušotina u Hrvatskoj, gdje je svih deset bušenja dalo pozitivne rezultate, najavio je i drugu fazu istraživanja ocijenivši da Hrvatska ima izniman potencijal u tom segmentu.

Ivan Žura s Agencije za ugljikovodike osvrnuo se na ulogu Hormuškog tjesnaca u globalnim energetskim tokovima i istaknuo kako bi izostanak normalizacije opskrbe s Bliskog istoka globalno tržište suočilo s neto deficitom tekućih ugljikovodika od 11 milijuna barela dnevno.

O jednoj od najuzbudljivijih tema suvremene energetike – fuzijskoj energiji – govorio je prof. dr. sc. Srećko Švaić. Predstavio je projekt ITER, najveći svjetski tokamak koji gradi 34 zemlje u južnoj Francuskoj s ciljem dokazivanja izvedivosti fuzije kao neugljičnog izvora energije, te projekt IFMIF-DONES, koji se gradi pokraj Granade u Španjolskoj i čija je svrha ispitivanje materijala za buduće fuzijske reaktore u uvjetima intenzivnog neutronskog bombardiranja.

Okrugli stol „Nuklearna energija – rizik ili budućnost"

Bogati program prvog dana zaokružio je okrugli stol „Nuklearna energija – rizik ili budućnost", na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Davor Grgić s FER-a, mr. sc. Josip Lebegner iz Fonda za financiranje razgradnje NE Krško, Marijo Medić iz konzultantskog obrta HSX te mr. sc. Sanja Vulama iz Ministarstva gospodarstva.

Lebegner je govorio o planovima izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na Čerkezovcu, Vulama je pojasnila zakonodavni okvir i ulogu Vlade i Hrvatskog sabora u donošenju programa razvoja nuklearne energije, a Grgić je istaknuo da akademska zajednica ima znanje i iskustvo te da od jeseni na FER-u kreće novi smjer nuklearnog inženjerstva. Medić je upozorio da je ključno steći povjerenje javnosti i osigurati politički kontinuitet, budući da je riječ o projektu koji će trajanjem nadilaziti više vlada.

Drugi dan konferencije bio je u znaku energetske učinkovitosti u zgradarstvu, naprednih rashladnih tehnologija i sve aktualnijih podatkovnih centara.

Program je otvorila doc. dr. sc. Vlasta Zanki sa Sveučilišta u Zagrebu/Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, postavivši pitanje koje se u energetskim raspravama rijetko čuje: je li kvaliteta unutarnjeg zraka zanemarena dimenzija energetski učinkovite gradnje? Polazeći od novih zahtjeva Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD), koncepta „sindroma bolesne zgrade” i istraživanja provedenih na fakultetskom living labu, predstavila je smjernice za razvoj zdravih zelenih zgrada, uključujući sustav certificiranja DGNB.

Dr. Marko Klančišar iz tvrtke Weishaupt-Zagreb nastupio je s dva izlaganja. U prvom je predstavio propanske dizalice topline, dok se u drugom posvetio primjeni vodika u sustavima grijanja. Fleksibilnost kao središnji izazov europske energetske tranzicije postavio je Ivan Bačeković iz PwC Hrvatska i ustvrdio da pobjednici neće biti oni koji instaliraju najviše obnovljivih izvora, već oni koji to čine usklađeno s projektima fleksibilnosti.

Na snagu je stupio Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu

U formatu razgovora „jedan na jedan" nastupila je dr. sc. Vesna Bukarica s Energetskog instituta Hrvoje Požar, podsjetivši da je prvoga dana ove godine na snagu stupio Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kojim se preuzima nova EPBD direktiva i postavlja cilj uspostave fonda zgrada s nultim emisijama do 2050. Nacionalni plan obnove zgrada, koji Vlada mora dostaviti Europskoj komisiji do 31. prosinca ove godine, ključni je instrument tog procesa. Bukarica je upozorila i na segment pametnog upravljanja zgradama kao nedovoljno iskorišten potencijal ušteda.

Hrvoje Krapanić iz Daikina naglasio je da dekarbonizacija zgradarstva nije moguća bez dekarbonizacije sustava grijanja i hlađenja – mjere se ne smiju provoditi izolirano, već kao dio cjelovitog sustava. Osvrnuo se i na širu regionalnu sliku: Turska i zemlje Sjeverne Afrike prate regulatorni razvoj EU-a i usvajaju iste standarde, što čini zadržavanje koraka s europskim normama strateškim imperativom.

Dejan Seršen iz tvrtke Exor Eti iz Ljubljane predstavio je primjenu SCADA sustava, dok se Vladimir Vidović iz Trane Croatia osvrnuo na rastuće zahtjeve podatkovnih centara kao novog energetskog izazova i nudio njihova rješenja.

Poziciju Europe i Hrvatske u globalnoj utrci za podatkovnim centrima analizirao je Fran Naglić iz PwC Hrvatska i naglasio da AI više nije samo softverska tema – zahtijeva i fizičku infrastrukturu: mrežnu opremu i sustave hlađenja.

Okrugli stol „Podatkovni centri i energetika: problemi i rješenja”

Drugi dan zaokružio je okrugli stol „Podatkovni centri i energetika: problemi i rješenja” pod moderacijom mr. sc. Tomislava Stašića. Dr. sc. Martin Vrlić osvrnuo se na najavljeni projekt Pantheon – uz spominjanje investicije od 50 milijardi eura i kapaciteta od 1000 MW – ocjenjujući da će donijeti pozitivne učinke poput novih radnih mjesta, dok negativne strane zasad nije moguće procijeniti. Mislav Brnčić upozorio je da su takve brojke redovi veličine, da Hrvatska trenutačno tehnološki stoji na skromnim temeljima te da je za podatkovne centre ključno osigurati redundantne sustave napajanja i pouzdanost za krajnje korisnike.

Stručni osvrt na drugi dan skupa dao je Kemal Lojo iz Danfoss d.o.o., koji je istaknuo nevjerojatan razvoj podatkovnih centara – od nekadašnjih slabo hlađenih objekata do današnjih postrojenja koja zahtijevaju enormne rashladne snage. Upozorio je na pitanje koje se rijetko postavlja: goleme količine energije koje ulaze u podatkovne centre generiraju i goleme količine topline koju nije moguće u potpunosti iskoristiti, a čiji utjecaj na okoliš tek treba ozbiljno razmotriti.

Treći i završni dan konferencije protekao je u znaku obnovljivih izvora energije, vodika, novih energetskih tehnologija i tržišnih perspektiva.

Ključno pitanje hrvatske energetike - elektroenergetska mreža

Program je otvorio Nj. E. Anar Imanov, veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj, koji je podsjetio koliko su recentna zbivanja pokazala ovisnost svijeta o nafti i plinu te istaknuo Azerbajdžan kao pouzdanog partnera Europe. Azerbajdžanski plin trenutačno kupuje 16 zemalja, a najviše se izvozi u Tursku i Italiju. Značajan je i izvoz nafte – opet pretežno u Italiju – dok udio azerbajdžanske sirove nafte u prema Hrvatskoj u 2025. iznosi oko 5,4 posto. Veleposlanik je upoznao prisutne i s projektima u pripremi, poput turskog koridora zelene energije.

Mr. sc. Marija Šćulac iz Hrvatske gospodarske komore istaknula je da energetika više nije samo gospodarsko pitanje, već pitanje sigurnosti. Geopolitička preslagivanja dovela su do snažnog rasta cijena i volatilnosti tržišta. Hrvatska je relativno dobro pozicionirana glede nabave energenata pa realna opasnost od fizičkog manjka ne postoji, no fokus se pomiče s dostupnosti na cijenu – a upravo je cijena energenata generator inflacije koja je u Hrvatskoj među najvišima u EU. Šćulac je naglasila da obnovljivi izvori nisu riješili problem: plin i dalje određuje cijene električne energije, zbog čega EU aktivno razmatra mjere za ublažavanje te veze. Kao ključno pitanje hrvatske energetike istaknula je elektroenergetske mreže.

U formatu razgovora „jedan na jedan” nastupila je Nataša Putak iz Končar d.d., koja je predstavila Končarev put prema globalnom igraču kroz obnovljive izvore energije. U portfelju je 11 solarnih elektrana i četiri vjetroelektrane u različitim fazama razvoja, uz razvoj baterijskih sustava koji postaju ključan element stabilizacije mreže.

Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

Leo Prelec iz Energia Naturalis / HGK-ovog Udruženja obnovljivih izvora energije osvrnuo se na Position Paper „Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi”, koji je Udruženje objavilo u ožujku, a usmjeren je na olakšavanje razvoja i priključivanja baterijskih sustava na mrežu. Istaknuo je da Nacionalni energetski i klimatski plan iz 2025. predviđa samo 250 MW baterijskih spremnika do 2030., no da će stvarne potrebe biti premašene mnogo ranije.

Aljoša Pleić iz Accione Energije iznio je iskustvo investitora na primjeru Sunčane elektrane Promina: kada bude dovršena na ljeto 2027., bit će po snazi najveća u Hrvatskoj. Elektrana priključne snage 150 MW gradi se na području Općine Promina, oko 7 km sjeverozapadno od Drniša, osigurat će opskrbu za oko 69.000 kućanstava, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 120 milijuna eura. Ideja o elektrani pojavila se još 2012. – što je sam po sebi dokaz koliko je put od ideje do realizacije OIE projekata u Hrvatskoj dugačak i zahtjevan.

Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je aktualne i nadolazeće natječaje. Početkom svibnja objavljen je javni poziv za dekarbonizaciju i modernizaciju toplinskih sustava iz sredstava Modernizacijskog fonda, a prošle su godine provedeni pozivi za solarizaciju obiteljskih kuća i vodnih usluga. Najavio je i natječaj u području elektromobilnosti – u devetom ili desetom mjesecu planira se još 20 milijuna eura za građane, a po prvi put bit će sufinancirane i punionice u kućama.

Josip Čolak iz EPIK d.o.o. iz Našica predstavio je prvu niskonaponsku mikromrežu u Hrvatskoj, realiziranu u Funtani u Istri, dok su Jelena Križaić i Iva Mraz sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu govorile o istraživanju toplinskog upravljanja baterijama litij-ionskih modula.

Dr. sc. Marija Trkmić iz Centralnog kemijsko-tehničkog laboratorija HEP Proizvodnje predstavila je istraživanje ovisnosti temperatura taljenja pepela biomase o kemijskom sastavu, provedeno na uzorcima iz bioenergana u Hrvatskoj, a zanimljivo izlaganje održao je prof. emer. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, koji se osvrnuo na usporavanje uvođenja vodika iz obnovljivih izvora unatoč europskoj i hrvatskoj strategiji.

Okrugli stol „Vodik bez iluzija – tehnologija, investicije i realna tržišna spremnost”

Konferenciju je zaključio okrugli stol „Vodik bez iluzija – tehnologija, investicije i realna tržišna spremnost” pod moderacijom dr. sc. Dinka Đurđevića iz Green Sustainable Solutions d.o.o. Dr. sc. Danica Maljković iz Indeloop d.o.o. ocjenila je da je kad je o vodiku riječ Hrvatska još uvijek u povojima – postoje projekti i strategije, ali nedostaje institucionalna zainteresiranost.

Matija Matijevac iz Patria Composite d.o.o. naglasio je da je trenutačna situacija zapravo prilika, dok je Tin Viduka iz ALTPRO d.o.o. predstavio konkretno rješenje: vodik kao alternativa složenoj elektrifikaciji za željezničke operatere, pri čemu se već dokazala isplativost takvog pristupa.

Simon Ferjuc iz Tetida Power to X d.o.o., aktivan u vodikovim tehnologijama pet godina i investitor već dvije, ustvrdio je da je najveći problem što svi govore o vodiku, ali kad se traži konkretno rješenje – svi se izgube.

Konferencija Power & Energy Masters naglasila je važnost sinergije tehnologije, politike i tržišta u oblikovanju održivog energetskog sustava, a Energetika Marketing i ove je godine okupila vodeće stručnjake koji su kroz tri dana iznijeli najaktualnije teme i izazove energetskog sektora.

Izvor: Energetika Marketing