Seminar Sunčeva energija 2025: Stručnjaci predstavili najnovija dostignuća i planove
Objavljeno na datum:
Sudionici su dobili uvid u strateške smjernice, financijske mogućnosti te tehnološke inovacije koje oblikuju energetsku tranziciju
Seminar Sunčeva energija 2025 o mogućnostima primjene energije Sunca u organizaciji Energetike Marketing okupio je 2. listopada stručnjake koji su predstavili najnovija dostignuća i planove vezane uz razvoj sunčeve energije u Hrvatskoj. Kroz niz izlaganja i razgovora sudionici su dobili uvid u strateške smjernice, financijske mogućnosti te tehnološke inovacije koje oblikuju energetsku tranziciju.
Grad Zagreb je u zadnje dvije godine donio sve potrebne strateške dokumente i postavio dobar referentni okvir za daljnji razvoj, istaknuo je dr. sc. Filip Ćurko iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Grad danas upravlja s 40 solarnih elektrana, a završen je proces javnih nabava za veliki solarni ciklus koji uključuje preko 250 solarnih elektrana ukupne snage 15 megavata tijekom iduće godine. Holding realizira vlastite projekte koji obuhvaćaju puno veće elektrane, s planiranih 25 MW snage u sljedećem razdoblju. Paralelno s razvojem solarne infrastrukture u tijeku je dekarbonizacija prometa i nabavka električnih autobusa.
- To je cijeli paket usluga i aktivnosti na kojima radimo. Tijekom 2026. će biti vidljivi rezultati na krovovima naših institucija, naglasio je Ćurko.
Hrvatska energetska regulatorna agencija prati razvoj tržišta električne energije, a mr. sc. Zlatko Zmijarević u svojem je pozdravnom govoru najavio i značajne zakonske promjene.
- U najavi je puno zakona koji će se mijenjati, kao i podzakonskih akata, rekao je Zmijarević, pozivajući sve dionike da budu spremni pridonijeti javnoj raspravi kada krene.
Velik broj natječaja
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proveo je veliki broj natječaja i javnih poziva, istaknuo je dipl.ing. Žarko Latković u razgovoru s Borisom Labudovićem, izvršnim urednikom u Energetika marketingu. Među njima su projekti iz Modernizacijskog fonda u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, uključujući dva projekta za sufinanciranje solarnih elektrana u industriji. Korisnici su iznimno zadovoljni rezultatima, a računi za električnu energiju smanjili su se za polovicu. Fond je osnovao i pozivni centar gdje građani mogu dobiti najnovije informacije, s više stotina poziva dnevno.

Što se tiče sunčeve energije, Fond je sufinancirao 5.600 fotonaponskih elektrana kod građana kroz četiri natječaja, od kojih su dva već završena. Za zadnji natječaj za građane, koji je bio privremeno zatvoren, ukupna alokacija povećana je na 20,5 milijuna eura.
- Prije kraja godine ponovo ćemo otvoriti taj poziv, najavio je Latković, što je prvi puta javno objavljeno.
Što se tiče elektromobilnosti, javni poziv za vozila na električni pogon i vodik bit će objavljen u narednim danima, namijenjen fizičkim osobama, obrtnicima i pravnim osobama, s osiguranih 21,82 milijuna eura.
Dipl. ing. Andro Bačan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavio je razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj s naglaskom na sunčevu energiju. Revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan za Hrvatsku postavlja ambiciozne ciljeve udjela obnovljivih izvora energije od 42,5% u bruto konačnoj potrošnji energije. Sektorski ciljevi postavljeni su na 63,8% u potrošnji električne energije, 36,6% u grijanju i hlađenju te 14% u prometu, usklađeni s direktivama Europske unije. U idućim godinama očekuje se sve više modernijih izvora kao što su dizalice topline i biomasa. Najveći izazov predstavlja promet gdje je cilj 24,6 posto udjela obnovljivih izvora energije u 2030. godini, dok je 2023. taj udio iznosio samo 0,9 posto.
Važan iskorak u energetskoj tranziciji
Mag. ing. aedif. Tanja Sliško iz tvrtke Vita projekt istakla je kako izgradnja sunčanih elektrana predstavlja važan iskorak u energetskoj tranziciji i smanjenju emisija stakleničkih plinova, no takvi zahvati mogu imati značajne utjecaje na okoliš i prirodu kada se radi o neintegriranim, greenfield investicijama. Dala je pregled važeće regulative i postupaka procjene utjecaja na okoliš, s naglaskom na zakonske obveze investitora i ulogu stručnih podloga iz područja zaštite okoliša u planiranju investicijskih projekata.
Dr. sc. Nikola Matak sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu predstavio je podatkovni model utjecaja ambicioznih ciljeva dekarbonizacije. Data Model utjecaja ambicioznih ciljeva dekarbonizacije predstavlja analitički dokument koji obuhvaća izračune gospodarskih i održivih učinaka za različite razine ambicije Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske. Model je nadopunjen studijom koja detaljno objašnjava korištene pristupe i dobivene rezultate modeliranja. Osim kritičkog osvrta, studija uključuje ključne preporuke za poboljšanje postojećih strategija i primjere dobre prakse iz drugih zemalja.
- Tranzicija prema električnim vozilima u Norveškoj se dogodila u 10 godina – nema razloga zašto se to i drugdje ne bi moglo dogoditi, istaknuo je Matak.

Dipl.ing Darko Lovrić iz tvrtke REUS Inženjering predstavio je najučinkovitiji solarni panel na svijetu. Tvrtka je krenula s poslovima u plinu, zatim vodi i toplinarstvu, držeći se infrastrukture energetike, a solari su logičan nastavak priče. Riječ je o solarima koji dolaze iz Španjolske, a ne iz Kine, te predstavljaju tzv. hibridne solare. Cilj je iskoristiti i toplinsku energiju solarnog panela, a ne samo električnu.
- Tu je veliki potencijal za toplinsku energiju, to nije nova ideja, ali do sada je učinkovitost bila mala, objasnio je Lovrić.
Električna i toplinska energija
Hibridni solarni panel španjolskog proizvođača Abora Solar tako omogućava istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije za pokrivanje potreba sustava grijanja, pripreme potrošne tople vode ili zagrijavanja bazena. Koristi se certificirana i patentirana tehnika aHTech koja je u cijelosti razvijena u istraživačkom i razvojnom odjelu tvrtke Abora Solar u Zaragozi. Velika učinkovitost pretvorbe sunčeve energije se odražava i na isplativost panela jer se u isto vrijeme na jednom mjestu omogućava proizvodnja više energije. Kada se radi o proizvodnji toplinske energije, učinkovitost doseže 70,9%, a nazivni toplinski učin 1.373 W. Kod proizvodnje električne energije, učinkovitost je 17,8%, a nazivna snaga 350 W. Rješenje ima već niz referenci u Španjolskoj i Francuskoj.
Dr. sc. Marin Cerjan, član uprave tvrtke ENNA Next, predstavio je primjenu energije Sunca u promjenjivim tržišnim okolnostima. ENNA Next je, kako je kazao, perjanica ENNA grupe koja pruža cjelovitu energetsku uslugu za potrošače električne energije i plina. Usluge uključuju energetski konzalting, izgradnju sunčanih elektrana, baterijskih sustava, kotlova, opskrbu električnom energijom i plinom poslovnih subjekata, agregiranje i trgovanje električnom energijom na veleprodajnom tržištu.
Pokrivena su kućanstva sa sunčanim elektranama, poduzetništvo te proizvođači električne energije poput velikih sunčanih elektrana, vjetroelektrana, malih hidroelektrana i elektrana na biogoriva. Tvrtka nudi široku lepezu proizvoda i usluga, a odnedavno je dostupna i usluga agregiranja. Riječ je o softveru kojim se može spojiti svaki uređaj klijenta koji ima mogućnost pružanja određene fleksibilnosti, bez obzira radi li se o 100 kW ili 100 MW.

U nastavku seminara bilo je riječi o zelenom scenariju koji se temelji na podatkovnom modelu i obuhvaća analizu utjecaja ambicioznijih ciljeva dekarbonizacije i razvoja obnovljivih izvora energije. U njegovoj su izradi korišteni specijalizirani znanstveni podaci, napredne analize, modeli i prediktivne metode, a predstavila ih je dipl. ing. Maja Bratko iz Društva za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba, izloživši europske i hrvatske zelene strategije.
Mr.oec. Alen Ćurin sa Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu govorio je o vježbama za rad na sunčanoj elektrani koje se provode u sklopu obuke studenata elektroenergetike za rad na fotonaponskim sustavima. Istaknuo je da mladi kolege koji su završili studij kad se nađu pred pločom imaju strah što će pritisnuti, no kada se taj strah prevlada, tada postaju pravi inženjeri. Posebno je naglasio da „u energetici nema lažiranih diploma, zato što oni koji nisu educirani ubit će sebe, a ne drugoga“.
Sve je više i novih rizika
Dipl.ing. Miroslav Merćep iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba govorio je o sunčanim elektranama i baterijskoj pohrani energije, odnosno kada i zašto zvati 193. Istaknuo je da sve veća primjena Sunčeve energije za proizvodnju električne energije i sve veći zahtjevi za pohranu takve energije u baterijskim spremnicima dovode do novih rizika, od kojih je najčešći mogućnost izbijanja požara. Pri tome se postavlja pitanje kako sigurno, brzo i učinkovito ugasiti takve požare bez opasnosti za gasitelje, okolnu imovinu i okoliš, ali i kako već pri projektiranju i izvođenju takvih uređaja, opreme i sustava onemogućiti nastajanje požara, a moguće štete svesti na najmanju mjeru.
Dipl.ing Mario Štambuk iz tvrtke Airspect govorio je o inspekciji fotonaponskih modula. Naglasio je sve veću nužnost inspekcije s obzirom na činjenicu da se područje obnovljivih izvora energije razvija eksponencijalno, a ne prate ga potrebna istraživanja, odgovarajuće norme i regulativa.
- Stoga su sve češći požari i nefunkcionalnost fotonaponskih sustava s obzirom na probleme s kvalitetom materijala, nestručnim projektiranjem i izgradnjom, ali i kasnijim održavanjem, kazao je i dodao da se solarno područje sve više razvija u Hrvatskoj te da su vlasnici sve više zainteresirani za njihove usluge.
Razvoj fotonaponskih modula je strahovito brz pa se na istoj površini modula razvijaju veće snage, zbog čega se ne uspije sve testirati za vrijeme proizvodnje. Inspekciju je najbolje raditi u trenutku primopredaje kada se mogu definirati sve anomalije iz prethodnih faza. To je nulto ispitivanje, ali su potrebna i periodička ispitivanja jer su paneli izloženi vremenskim, mehaničkim i kemijskim utjecajima, naglasio je Štambuk.

Dr.sc. Mladen Stupnišek iz tvrtke Feliks Metal govorio je o integriranim solarnim kolektorima kao inovativnom pristupu održivoj gradnji. Osvrnuo se na rješenja koja se temelje na integriranim solarnim kolektorima koji omogućavaju da građevina postane aktivni proizvođač toplinske energije. Takav pristup kombinira estetsku i energetsku funkcionalnost i otvara put novoj generaciji održivih zgrada. Poseban naglasak stavljen je na primjenu u obnovi postojećih objekata, gdje takvi sustavi postižu veliku učinkovitost i značajno smanjuju emisije ugljikova dioksida. Uz to, nakon izlaganja u pauzi seminara posjetitelji su i uživo mogli vidjeti rješenja ove tvrtke.
Mag.ing.mech Ante Šušnjar iz Splita govorio je o mogućnosti primjene koncentrirajućih sunčanih elektrana u Hrvatskoj, odnosno o solarnim termoelektranama i njihovim različitim izvedbama s posebnim naglaskom na tehničku stranu implementiranih rješenja. Postoje solarni tornjevi, parabolično žljebasti kolektori, solarni kolektori i Fresnelova elektrana s kojom se posebno pozabavio. Predstavio je proračun optimalne koncentrirajuće sunčane elektrane i infrastrukture u ovisnosti o Sunčevoj ozračenosti lokaliteta.
Gdje su uska grla?
Na kraju seminara uslijedio je i vrlo zanimljiv okrugli stol koji je dotakao mnoga uska grla problematike i izvođenja projekata iz područja sunčeve energije.
Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, jedan od pionira primjene Sunčeve energije u Hrvatskoj koji je odnedavno i član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, istaknuo je da HERA mora donijeti modele i tarifne sustave. Vlada već niz godina subvencionira električnu energiju, a sada je Europska komisija rekla da je energija tržišna djelatnost. Istaknuo je da će „2040. godine 60 posto električne energije biti iz fotonaponskih sustava“, što je vrlo blizu, te da će „svaki šesti čovjek u sustavu raditi na fotonaponskim tehnologijama“.
- Budućnost Europe je sigurno u tome da bude što više klimatski neutralnih izvora energije. Svaki stanovnik EU po glavi uvozi 1000 eura energije, a cilj je da EU bude koliko toliko neovisna što se tiče uvoza energije, kazao je.
Ivan Zoković Cola iz Pokreta otoka govorio je kako ova mreža stručnjaka radi na održivom razvoju hrvatskih otoka, te kako su prepoznali da je to smjer u kojem trebaju ići hrvatski otoci kako bi postali predvodnici energetske tranzicije u Europi. Govorio je o napuštanju neto mjerenja i novim izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije.
- To je dovelo do negodovanja ljudi jer će se smanjiti povrat investicije. No to može biti i prilika tako da se ljudi učlane u energetske zajednice i dijele energiju s članovima svoje zajednice, kazao je.

Dr.sc. Damir Juričić iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana objasnio je razliku između energetske zadruge koja je pravna formacija koja treba raditi po Zakonu o zadrugama i energetske zajednice građana koja može biti samo udruga, što je suprotno onoga što piše u direktivi. Energetska zajednica Sjevernog Jadrana okupila se 2023. godine. Ne mogu još dijeliti energiju, ali su se pripremili i nabavili specijalizirani softver za dijeljenje energije. Međutim, situacija je takva da danas više ne znaju kada će se to omogućiti.
Čeka se HEP ODS
- Potpuno se financiramo privatno bez novca EU, ali to i želimo kako bi pokazali da energetske zajednice ako se dobro slože mogu biti samoodržive, kazao je Juričić, dodavši kako smatra da su propisi u redu, ali da im HEP ODS treba omogućiti da od njih dobiju službene podatke i omogućiti dijeljenje energije.
Tu se ponovo uključio mr. sc. Zlatko Zmijarević iz HERA-e koji je istaknuo da HEP ODS mora riješiti kako će se ključevi i njihovo dijeljenje implementirati.
- ODS mora imati u vidu da se to mora implementirati na dva milijuna obračunskih mjesta u cijeloj Hrvatskoj. To nije nešto što se može napraviti preko noći. Sa sunčanim elektranama svi moraju evoluirati na 15-minutno, a možda u budućnosti i minutno trgovanje električnom energijom, kazao je, ali i dodao kako to ne znači da brani ODS koji bi trebao ubrzati taj postupak.
Mag. geol. Ivana Dubravec iz Grada Križevaca istakla je kako su 2021. godine otvorili energetsko-klimatski ured koji je postao one stop shop za ove namjene, mjesto gdje građani mogu na jednom mjestu dobiti sve što je potrebno.
- Grad Križevci provodi već pet godina javni poziv za sufinanciranje solarnih elektrana na obiteljskim kućama. Problem je što ne postoji sustav kontrole inženjera koji se bave projektiranjem sustava elektrana. Hrpetina tvrtki želi zaraditi na tome i puno nestručnih ljudi se time bavi, zato to treba strože kontrolirati, upozorila je Dubravec.
Ona je istakla i kako bi trebalo smanjiti administraciju, te upozorila da su trafostanice dosegle svoj maksimum pa se ne mogu stavljati nove instalacije.
Izvor: Energetika marketing