U vremenu energetske tranzicije i dalje se ne može bez nafte i plina

U organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske d. o. o., od 6. do 8. svibnja u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji održan je 41. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, s međunarodnom izložbom plinske opreme i tehnologije.

Skup je okupio predstavnike 200 plinskih i energetskih tvrtki, obrazovnih ustanova i instituta iz 21 države, a 35 izlagača iz zemlje i svijeta predstavilo je svoju ponudu na unutarnjim izložbenim jedinicama.

Izuzetna osjetljivost i međusobna povezanost plinskih energetskih tržišta

Na otvaranju skupa pozdravnim se riječima prisutnima obratio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić. Istaknuo je izuzetnu osjetljivost i međusobnu povezanost plinskih energetskih tržišta zbog sukoba na Bliskom istoku, te naglasio potrebu prepoznavanja i razumijevanja nove krize na globalnom nivou i bolje reagiranje kroz diverzifikaciju izvora opskrbe, razvoja infrastrukture plinovoda i skladišnih kapaciteta te unaprjeđenje regionalne i međunarodne suradnje koji su od ključne važnosti za stabilnost tržišta i gospodarstva.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, Vedran Špehar, naglasio je da se u vremenu energetske tranzicije i dalje ne može bez nafte i plina, ali da u narednom razdoblju treba napraviti dodatni napor u razvoju mreže i obnovljivih izvora.

Priča o uspjehu koja kombinira mnoge različite dijelove lanca vrijednosti plina

Andrea Stegher, predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU), napomenuo je da plin opskrbljuje četvrtinu globalnih energetskih potreba, a plin nadilazi puku proizvodnju energije, kako mnogi, još uvijek pogrešno pretpostavljaju, te je istaknuo Republiku Hrvatsku kao priču o uspjehu koja kombinira mnoge različite dijelove lanca vrijednosti plina, s domaćom proizvodnjom, razvojem infrastrukture i regionalnom perspektivom, savršeno ilustrirajući dugoročnu viziju izgrađenu na pouzdanim odnosima s plinom.

Ravnateljica Uprave za prostorno uređenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Snježana Đurišić je istaknula da su tri stupa temelj svake energetike: stabilnost opskrbe, priuštivost i održivost energetskog sustava kao i napomenula važnost plinskog sektora kao mosta prema novim, čistijim tehnologijama.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), doc. dr. sc. Nikola Vištica je istaknuo tri bitne stavke važne u plinskom gospodarstvu od proizvođača do krajnjih kupaca: tarifiranje i metodologije, cijene i Zakon o tržištu plina koji je u izradi.

Prošle godine donešene su tarife za operatora transportnog sustava i operatora Terminala za ukapljeni prirodni plin, a krajem godine odredit će se tarife za svih 27 operatora distribucijskog sustava i operatora sustava skladišta. Vištica je najavio i donošenje novog Zakona o tržištu plina ove godine, u kojem će biti pozicionirani niskougljični plinovi, biometan i vodik.

U Hrvatskoj se očekuje planirani rast proizvodnje plina

Prvi je dan održana i panel-diskusija: Globalna kretanja na tržištu plina, na kojoj su sudjelovali Vedran Špehar, iz Ministarstva gospodarstva, Zsuzsanna Ortutay, iz INA-Industrija nafte d. d., Zvonimir Šibalić, iz tvrtke Prvo plinarsko društvo d. o. o., Boris Miljavac, iz Siemens Energy d. o. o., prof. dr. sc. Vladislav Brkić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Valter Uravić iz tvrtke Met Croatia Energy Trade d. o. o., a panel je moderirao Marko Biočina.

Panelisti su istaknuli da gospodarstvo već osjeća rast cijena plina zbog krize na Bliskom istoku, a na jesen bi, nakon 1. listopada, prema sadašnjoj situaciji mogla rasti cijena i za kućanstva. Stoga se u Hrvatskoj očekuje planirani rast proizvodnje plina, a nastavit će se i istraživanje plina, jer je domaća proizvodnja najsigurnija i najjeftinija. U budućnosti se očekuje pozitivan utjecaj novog skladišta plina u Grubišnom Polju, a sigurnost opskrbe ne bi trebala biti upitna.

Tijekom tri dana na skupu je prisustvovalo oko 600 sudionika, održano je osam okruglih stolova i pet zanimljivih interaktivnih panel-diskusija, a prezentiran je i niz znanstvenih i stručnih radova.

Atraktivni program konferencije obuhvatio je devet tematskih cjelina o najaktualnijim temama iz područja plinskoga gospodarstva i energetske tranzicije, interaktivne panel-diskusije, okrugle stolove i postersku sekciju.