Ulaganje poduzetnika u energetsku učinkovitost nije trošak, nego investicija

Iduće 24 godine deseci milijardi eura uložit će se u dekarbonizaciju zgrada u Hrvatskoj, kako višestambenih i javih tako i poslovnih. Do 2050. godine Hrvatska će morati prepoloviti potrošnju energije u zgradarstvu. Hrvatski poduzetnici jedna su od važnih karika tog lanca dekarbonizacije.

No, pored društvenih benefita i pada emisija CO₂ te manjem utjecaju na klimu, ulaganje u energetsku učinkovitost itekako je i financijski isplativo. Dugoročno promatrano, smanjuje se potrošnja energije, a samim time i velika stavka u rashodima poduzetnika.

Konferenciji o energetskoj učinkovitosti u zgradama gospodarske namjene

Ulaganje u energetsku učinkovitost nije trošak, nego investicija, rečeno je na konferenciji o energetskoj učinkovitosti u zgradama gospodarske namjene koja se održala u Središnjici Hrvatske gospodarske komore, a na kojoj je predstavljen i istoimeni priručnik. Stručnjaci, donosioci odluka i poslovni sektor raspravljali su o koracima koje će poduzeti u idućim godinama te benefitima onih koji su već uložili u projekte energetske učinkovitosti.

-Ovaj priručnik ima jasan cilj: pomoći poduzetnicima da smanje troškove, povećaju učinkovitost zgrada i ojačaju održivost poslovanja. U njemu odgovaramo na ključna pitanja: kako povećati energetsku učinkovitost poslovnih objekata, koje su mjere najisplativije, gdje nastaju najveći gubici, kako koristiti obnovljive izvore energije te kako sve to primijeniti u uredima, hotelima, proizvodnim halama i logističkim centrima, izjavila je Jasmina Džanović, savjetnica ZGRADOnačelnik.hr-a.

Istaknula je kako se u priručniku itekako naglašava princip „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ – jer je svaki kilovatsat koji ne potrošimo najbolja ušteda.

-Donosimo ekonomske i tehničke argumente, primjere dobre prakse i modele koji pokazuju da su ulaganja nužna za dugoročnu konkurentnost – zaključila je Džanović.

Velika potrošnja energije

Naime, hrvatski poduzetnici plaćaju gotovo najvišu cijenu električne energije u Europi. Također, oni troše, u prosjeku, dvostruko više na energente nego poduzetnici u Europskoj uniji. Ovo su dva ključna zaključka i uzroka brojnih problema u Hrvatskoj, a jedno od tih problema je i inflacija koja nas „udara“ posljednjih nekoliko godina.

Cijena električne energije za hrvatske poduzetnike poskupjela je između 63 i 120 posto (ovisno o razdoblju), znatno nadmašivši EU prosjek (oko 54 posto) u posljednje četiri godine. I zato je jedan od ključnih načina kako smanjiti troškove za energiju - primjena mjera energetske učinkovitosti.

Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore poručila je da je iznimno važna kvaliteta izvedbe jer energetska obnova ne smije biti brza kozmetika, nego je to cjeloviti pristup upravljanja energijom.

-Samo tako poduzetnici dobivaju stvarne uštede i dugoročno održive objekte. Energetski obnovljive zgrade nisu samo štedljivije, nego i konkurentnije – rekla je Sikavica.

Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva (MINGO) kazao je da se nalazimo na prekretnici.

-Klimatske promjene, visoke cijene energenata, sve veći pritisci, nameću se potrebe za brzim djelovanjem, ali i dugoročnim ciljevima. EU je postavila visoke ciljeve. Svi moramo snositi svoj dio odgovornosti u kontekstu ušteda, a važno je i informiranje javnosti – poručio je Krevzelj.

Prva energetski pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj

Đermano Orbanić, voditelj odjela energetskog managementa iz tvrtke Rudan govorio je o važnosti energetskog menadžmenta. Upozorio je da poduzetnici još uvijek nisu upoznati s ESG standardima.

-Današnjim investitorima više nije bitno suhoparno prihod/rashod nego u kojem pravcu ide poduzeće, zato je ESG sve važniji. A vrijednosti ESG-a su veće ako imate energetsku učinkovitost. Primjeri dobre prakse su npr. Eurocentar u Zagrebu, Zagrebtower i Rudan poslovna zgrada u Žminju - prva energetski pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj, imali smo 50 eura plaćanje struje godišnje, kazao je Orbanić.

U razgovoru 2 na 1, gosti konferencije imali su priliku čuti o primjerima dobre praske dviju velikih kompanija u Hrvatskoj. Kristina Mumić, rukovoditeljica Odjela za održivo poslovanje tvrtke KONČAR rekla je da u Hrvatskoj gospodarske zgrade nisu u dobrom stanju.

-Končar Grupa je stara više od 100 godina i imamo takve objekte na kojima se intenzivno rade mjere energetske učinkovitosti. Radili smo procjenu što nam je bilo najhitnije i najisplativije, tj. ono što nam je donijelo najveće uštede. Energetska obnova ovojnice naše upravne zgrade je jedan od boljih primjera, imali smo obnovu tvornice, a tamo smo obnovili i kotlovnicu, rekla je Mumić. Istaknula je da su stvarni pokretač mjera energetske učinkovitosti troškovi.

-Zgrade su kao i ljudi, svaka je individualna i svaki poduzetnik je specifičan sam po sebi. Svaki poduzetnik mora razmišljati održivo i što to njemu dugoročno donosi, zaključila je Mumić.

Orijentiranost na održivo poslovanje je uvjet opstanka

Tomislav Poljuha, direktor Sektora investicijskih projekata Valamar Riviere u posljednjih nekoliko godina smanjili su potrebe za energijom i smanjili su troškove.

-U posljednjih 10 godina uložili smo 15 milijuna eura u projekte energetske učinkovitosti. Za svaki projekt treba gledati širi smisao, ne samo financijski benefit, gledamo i rasterećenje tehničkog osoblja, rekao je Poljuha. Napomenuo je da je orijentiranost na održivo poslovanje uvjet opstanka svakog gospodarskog objekta.

Iva Međugorac, voditeljica Odjela za dizajn financijskih instrumenata iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govorila je o novim financijskim instrumentima.

-Razvili smo novi financijski instrument - Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika. Cilj je potaknuti energetsku učinkovitost i održivost poslovanja, pružajući tako novi oblik podrške. Svi poduzetnici - mikro, mali, veliki su prihvatljivi prijavitelji, moraju biti registrirani za obavljanje komercijalnih, uslužnih poslova ili proizvodni sektor. Razdoblje provedbe je od iduće godine pa do kraja 2029. godine – rekla je Međugorac.

Predrag Božac, voditelj Odjela ETS2 u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije govorio je o emisijskim jedinicama, odnosno o ETS2 sustavu, o reguliranim subjektima.

Zgradarstvo je veći zagađivač od industrije i prometa

Snježana Turalija iz GREENiKA poslovnog savjetovanja održala je prezentaciju o kružnoj ekonomiji i održivosti u građevinarstvu.

-Mi smo društvo koje se i dalje bavi linearnom ekonomijom, uzmemo nešto iz prirode, potrošimo i odbacimo. Problem linearne ekonomije su klimatske promjene, a naša potrošnja uzrokuje sve teže posljedice. Ona dovodi da sve države imaju veliku ovisnost o uvozu, događaju se ekološke štete, a onda kasnije i proizvodnjom, transportom, postoji mogućnost da neke resurse nećemo imati. To su problemi koji na globalnoj razini mogu uzrokovati lokalne poremećaje, rekla je Turalija. Naglasila je da je zgradarstvo veći zagađivač od industrije i prometa kada se sve zbroji globalno.

-Moramo pokušati produljiti životni vijek proizvoda koje koristimo u građevinarstvu, unaprijed ih trebamo raditi tako da se mogu reciklirati, da možemo vraćati građevinski materijal u ciklus proizvodnje – zaključila je Turalija.

Konferencija je zaključena panel raspravom „Uložili smo puno, zaradili još više”.

Vlasnik je odgovoran unapređivati i održavati svoju zgradu

Nevena Štrbić, voditeljica službe u Upravi za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) rekla je da moramo razmišljati koliko zgrade možemo obnoviti prije nego što ih srušimo, koliko im možemo produljiti vijek.

-Pritom je bitna sveobuhvatna obnova. Možemo ih energetski obnoviti, a onda se zgrada sruši u potresu, dakle nismo dobili ništa. Vlasnik je odgovoran unapređivati i održavati svoju zgradu, a ne dozvoliti da se ona raspada, istaknula je Štrbić.

Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) poručio je da se bilo kakvi pomaci u uštedi ili procesu otpadne energije mogu iskoristiti u nekom drugom procesu. Od svijesti sve i kreće, zato su ovakva događanja bitna, da je potaknemo. A onda i s manjim i većim ulaganjima možemo postići održivost, rekao je Kemenović.

Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) poručio je da Fond uvijek stoji na raspolaganju, a svake godine objavljuju i planove za projekte.

-Svi nam se mogu javiti, a poduzetnici najčešće griješe i ne čitaju upute za prijavitelje ili ne ispune dovoljno dobro dokumentaciju, kaže Latković.

Provođenje mjera energetske učinkovitosti više nije luksuz nego potreba.

-Poduzetnicima se svijest povećava iz godine u godinu, a Ministarstvo sa svoje strane provodi aktivnosti kojima se želi pobuditi svijest prvenstveno malih poduzeća. Velika poduzeća imaju zakonske obveze provoditi energetske preglede tako da smo fokusirani na povećanje energetske učinkovitosti za mala i srednja poduzeća koja nemaju zakonsku obvezu, već da ih dobrovoljno provode, zaključio je Ognjen Vidaček, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i nove tehnologije u Ministarstvu gospodarstva (MINGO).

Izvor: ZGRADOnačelnik