Usvojen Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom

Na 202. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom. Predložene izmjene i dopune donose snažniji nadzor, sprječavanje nezakonitog postupanja, učinkovitije uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada, osiguranje financijske odgovornosti za sanaciju te usklađivanje s novim pravnim okvirom EU.

Izmjene omogućuju čvršći, transparentniji i provediviji sustav nadzora nad gospodarenjem otpadom, punu sljedivost otpada te učinkovitiji rad nadležnih tijela i jedinica lokalne područne samouprave.

„Ovim Zakonom ne uvodimo nove administrativne obveze, nego osiguravamo da se zna tko gospodari otpadom, gdje se otpad nalazi i kako se prevozi, kao i tko je odgovoran za nepravilnosti te tko će sanirati posljedice. Zato je njegov jasan cilj manje nezakonitog otpada u okolišu, veća odgovornost počinitelja i učinkovitiji sustav za građane i gospodarstvo. Uz sanaciju odlagališta u Gospiću, istodobno radimo na tome da kroz zakonske izmjene dodatno zatvorimo prostor i mogućnosti za nezakonito postupanje otpadom“, poručila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Snažniji nadzor nad prijevozom i odlaganjem

Uvodi se neprekinuti videonadzor lokacija gospodarenja otpadom, kao i GPS praćenje vozila za prijevoz te jasna pravila za privremeno zadržavanje sumnjivih pošiljaka, vozila i opreme.

Videnadzor dužne su osigurati osobe koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom, koje su upisane u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištem ili su njegovi vlasnici. Videonadzor mora pratiti sve ulaze na lokaciju te omogućiti prikaz vozila, vozača i registarskih oznaka. Snimke se čuvaju 30 dana i na zahtjev dostavljaju Ministarstvu, Državnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova.

Sva vozila kojima se prevozi otpad na području Republike Hrvatske morat će se opremiti GPS uređajem. Pravilo se odnosi i na prekogranični promet otpadom, neovisno o državi u kojoj je prijevoznik registriran.

Proširuje se krug obveznika elektroničkog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO), a uvodi se i obveza prethodnog unosa podataka za određene uvozne i izvozne pošiljke. Sam informacijski sustav proširuje se prostornim prikazom lokacijama, podacima o zabranama te objedinjenim pregledom prava gospodarenja otpadom.

Lokacije na koje se gospodari neopasnim otpadom kontrolirat će se najmanje jednom godišnje, dok one s opasnim otpadom najmanje dva puta godišnje. Kontrolne aktivnosti uključuju provjeru uvjeta samih dozvola, stvarnih vrsta i količine otpada, način skladištenja i obrade, vođenje evidencija te dostatnost financijskog jamstva. Kontrolu obavlja tijelo nadležno za inspekcijski nadzor, u suradnji s komunalnim redarima i tijelom koje je izdalo dozvolu, dok koordinaciju obavlja Ministarstvo. Ako je za lokaciju ili postrojenje propisana okolišna dozvola, ispunjavanje njezinih uvjeta provjerava se najmanje dva puta godišnje.

U slučaju sumnjivih radnji, pošiljka otpada smije se izvan lokacije gospodarenja otpadom držati na robnom terminalu do 30 dana, uz mogućnost produljenja do tri mjeseca od istovara uz suglasnost nadležnog tijela. Nadležna tijela dobivaju i ovlast privremeno obustaviti prijevoz te zadržati pošiljku, vozilo i opremu kada dokumentacija nije dostavljena ili postoje okolnosti koje upućuju na moguću nezakonitu pošiljku.

Unaprjeđuje se mrežna aplikacija ELOO putem koje se može i anonimno prijaviti lokacija, količina i vrsta odbačenog otpada. Komunalni redar mora postupiti po prijavi u roku od osam dana te u istom roku nakon postupanja unijeti podatke o statusu predmeta u ELOO.

Stroži kriteriji za izdavanje dozvola

Za sprječavanje nezakonitih radnji, Ministarstvo će uspostaviti i javno objaviti Popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, gdje se zabrana uz pravne osobe veže i uz odgovorne i povezane osobe, čime se sprječava mogućnost nastavka iste djelatnosti preko drugog društva. Popis obuhvaća osobe kojima je izrečena kaznena, prekršajna, procesna ili inspekcijska zabrana te osobe koje nisu izvršile naređenu upravnu mjeru.

Na županijskog razini, prijedlogom zakona preciziraju se uvjeti za izdavanje, preispitivanje i ukidanje dozvola. Ujedno se previđa prethodna suglasnost općinskog načelnika odnosno gradonačelnika i župana, dok dozvolu potpisuje župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.

Veća odgovornost za nezakonito postupanje

Nacrt donosi novine na području financijske odgovornosti. Financijsko jamstvo mora biti dostatno za uklanjanje, oporabu ili zbrinjavanje otpada, sanaciju lokacije i moguće štete. Njegova dostatnost provjeravat će se jednom godišnje u skladu s aktualnim stanjem na terenu i procjenom troška sanacije.

Nadalje, prema načelu da onečišćenje plaća onečišćivač, jača se mogućnost naplate sanacije stjecanjem založnog prava na imovini onečišćivača do visine troška sanacije. Isto tako, lokalne jedinice samouprave stječu zakonsko založno pravo radi naplate troškova uklanjanja odbačenog otpada. Ako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost troškove ne uspije naplatiti ni u ovršnom postupku, predviđa se stjecanje vlasničkog udjela razmjernog nepodmirenim troškovima sanacije.

Uvodi se odgovornost članova trgovačkih društava kada se pravna osoba zloupotrebljava za nezakonito postupanje s otpadom. Počinitelj koji odbaci otpad na privatnoj nekretnini uz neznanje vlasnika, dužan je vlasniku nadoknaditi sve troškove uklanjanja. Ako vlasnik pak to svjesno dopušta, i on također snosi trošak uklanjanja.

Učinkovitije gospodarenje otpadom

Jedinice lokalne samouprave dobivaju jasnije obveze nad upravljanjem otpadnom zemljom i kamenjem, reciklažnim dvorištima za građevni otpad, osiguranje prostora za ponovnu uporabu te godišnjim akcijama uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada.

Ujedno se za opasni otpad propisuje da je neznatna količina manja od 0,1 kg.

Miješani komunalni otpad usmjerava se u pripadajuće centre za gospodarenje otpadom, a treba se predavati isključivo osobi koja upravlja tim centrom.

Za posebne kategorije otpada, uređuje se i sustav ovlaštenja i ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, teritorijalna dostupnost sakupljanja, sigurnosne rezerve kapaciteta te odgovornost proizvođača za financiranje sakupljanja i obrade.

Na kraju, od 1. siječnja 2028. zabranjuju se jednokratna plastična pakiranja za voće, povrće i gljive, a ujedno se proširuje i popis ograničenih plastičnih proizvoda uz odgođenu primjenu radi prilagodbe tržišta.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije