Utjecaji klimatskih promjena na ljudsko zdravlje

Klimatske promjene više nisu udaljeni ekološki problem; one su neposredna i rastuća prijetnja ljudskom zdravlju diljem svijeta. O rastućim temperaturama, češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim događajima, promjenjivim obrascima zaraznih bolesti, pogoršanju kvalitete zraka (uključujući dim od šumskih požara) i prijetnjama sigurnosti hrane i vode koje već štete fizičkom i mentalnom zdravlju govori prof.dr.sc. Diana Ivanković, Ravnateljica Centra za istraživanje raka i profesorica biologije na Anderson University, Južna Karolina, SAD.

Ublažavanje emisija stakleničkih plinova i prilagodba usmjerena na zdravlje

Utjecaji su neravnomjerno raspoređeni: djeca, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, autohtone zajednice, stanovništvo s niskim prihodima i oni u zanimanjima osjetljivim na klimu suočavaju se s najvećim rizikom.

Ublažavanje emisija stakleničkih plinova i prilagodba usmjerena na zdravlje (sustavi ranog upozorenja, otporna zdravstvena infrastruktura i politike koje donose zdravstvene koristi) mogu znatno smanjiti sadašnje i buduće štete. Ovaj rad sažima glavne načine na koje klimatske promjene utječu na zdravlje, ističe ranjive populacije i ocrtava strategije prilagodbe i ublažavanja koje podržavaju međunarodna javnozdravstvena i znanstvena tijela.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem — prvenstveno potaknute emisijama stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, industrije, poljoprivrede i promjena u korištenju zemljišta — proizvode globalne promjene u temperaturi, oborinama, razini mora te učestalosti i intenzitetu različitih vrsta ekstremnih događaja. Ove promjene u okolišu mijenjaju društvene i ekološke odrednice zdravlja, stvarajući nove i intenzivirajuće zdravstvene rizike.

Bolesti povezane s toplinom imaju izravan utjecaj na našu smrtnost

Međunarodne vlasti, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), Američke centre za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Lancet Countdown, dokumentirale su i trenutne štete i projekcije pogoršanja utjecaja osim ako se emisije ne smanje, a prilagodba ne poveća.

Bolesti povezane s toplinom imaju izravan utjecaj na našu smrtnost. Toplinski valovi postaju sve češći, dulji i intenzivniji u mnogim regijama. Vrućina povećava rizik od toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara, pogoršanja kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti te doprinosi većoj smrtnosti od svih uzroka tijekom ekstremnih događaja.

Stanovništvo u urbanim toplinskim otocima, radnici na otvorenom i oni bez pristupa hlađenju posebno su ranjivi. Nekoliko izvješća ukazuje na to da nedavni rekordni toplinski događaji već uzrokuju tisuće dodatnih smrtnih slučajeva diljem svijeta, a projekcije pokazuju značajan porast morbiditeta i mortaliteta povezanih s toplinom uz kontinuirano zagrijavanje.

Ozljede i smrtni slučajevi posljedice su ekstremnih vremenskih uvjeta. Oluje, poplave, šumski požari i porast razine mora uzrokuju izravne ozljede, utapanja i smrt te mogu uništiti stambene objekte, infrastrukturu i zdravstvene ustanove. Poplave i uragani također prekidaju medicinsku skrb, oštećuju lance opskrbe lijekovima i hranom te povećavaju rizik od izbijanja zaraznih bolesti među raseljenim stanovništvom. IPCC i agencije za javno zdravstvo naglašavaju da ovi akutni događaji već opterećuju sustave za hitne intervencije te da će se njihova učestalost i ozbiljnost povećavati u mnogim regijama.

Cijela kolumna može se pročitati u 7. broju časopisa PRAVA klima.