Vodoopskrba i klimatske promjene u središtu skupa „Voda na dlanu 2026”

Stručni skup Voda na dlanu 2026 u organizaciji Energetike Marketing okupio je, u Hotelu Antunović u Zagrebu, vodeće hrvatske i regionalne stručnjake na području vodoopskrbe, odvodnje i upravljanja vodnim resursima i donio niz zapaženih izlaganja o aktualnim izazovima u sektoru.

Skup je pozdravnim govorom otvorio prof. dr. sc. Davor Ljubas s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji je naglasio da vodoopskrba i odvodnja predstavljaju skup složenih i međusobno ovisnih zadataka koji zahtijevaju dobru i kvalitetnu koordinaciju.

Opasnost od legionele u vodoopskrbnim sustavima

Mr. sc. Alena Vlašić, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, upozorila je da se klimatska stvarnost promijenila i da smo ušli u novo normalno. Istaknula je da smo vodu dugo tretirali kao beskonačni resurs, no da to više nije slučaj – što bi trebali uzeti u obzir i donositelji odluka.

Sustav monitoringa kakvoće voda u Hrvatskoj predstavio je dr. sc. Damir Tomas, dipl. ing. iz Hrvatskih voda u kontekstu obveza koje zemlja ima kao članica Europske unije. Podsjetio je da je Hrvatska obvezna upravljati vodnim resursima i izvještavati o njihovu stanju prema Okvirnoj direktivi o vodama (Direktiva 2000/60/EZ), a sustavno praćenje stanja površinskih i podzemnih voda temeljni je instrument provedbe te Direktive.

Na opasnost od legionele u vodoopskrbnim sustavima upozorio je Siniša Širac, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, jer je to bakterija koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Pojasnio je da joj pogoduju topla voda, naslage kamenca, biofilm i hrđa u cijevima, te da je za prevenciju potrebno racionalno planirati cjevovod i armature te provoditi redovito održavanje, kontrolu i odgovarajuće tretmane.

Temu legionele nastavio je i dr. Peter Meža s Visoke šole za proizvodno inženirstvo iz Celja u Sloveniji, čija je videoprezentacija prikazana u njegovoj odsutnosti. Meža je upozorio na poseban rizik koji donosi sve raširenija primjena dizalica topline u pripremi potrošne tople vode – ako sustav ne zagrijava vodu iznad 50–55 °C, a prisutna je i stagnacija vode ili loše održavanje, uvjeti za razmnožavanje bakterije Legionella pneumophila postaju povoljni. Kao rješenja naveo je toplinsko uravnotežavanje, pametnu kontrolu vremena, napredne senzorske tehnologije i digitalno praćenje dezinfekcijskih ciklusa.

Inteligentni softver omogućava rano identificiranje problema

Alan Ivan Blažeković iz tvrtke Primotronic d.o.o. predstavio je prijenosno rješenje za praćenje protoka u kanalizaciji SQ-R+ tvrtke Sommer, razvijeno za komunalne i industrijske primjene u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda te kanalizacijskim i sustavima procesne vode.

Slijedila su predavanja o naprednim tehnološkim rješenjima u vodoopskrbi – od digitalnog nadzora i membranskih procesa do upravljanja ekstremnom sezonskom potrošnjom i primjeni umjetne inteligencije.

Platformu BlueEdge tvrtke Badger Meter predstavio je ing. Vladimír Pavlita iz tvrtke Badger Meter Austria GmbH iz Beča kao holistički pristup nadzoru vode u cijelom njezinom ciklusu – od čiste pitke vode do otpadnih voda. Istaknuo je kako mjerači protoka, osjetnici, analizom podataka u stvarnom vremenu i inteligentni softver komunalnim i industrijskim tvrtkama omogućavaju rano identificiranje problema, osiguravanje usklađenosti s propisima i optimiranje radnih značajki sustava.

Ing. Rudolf Edlinger iz tvrtke Aqua Engineering GmbH iz Stainza u Austriji govorio je o primjeni membranskih procesa u proizvodnji pitke vode i njihovim prednostima u usporedbi s konvencionalnim procesima.

Jedan od najzahtjevnijih inženjerskih izazova u hrvatskoj vodoopskrbi – upravljanje ekstremnom vršnom potrošnjom u Istri predstavio je Dejan Hren, mag. oec. iz Istarskog vodovoda d.o.o. iz Buzeta. Istarski vodovod (IVB) upravlja sustavom koji se u ljetnim mjesecima suočava s porastom proizvodnje od čak 348 posto, što zahtijeva besprijekornu sinergiju strojarskih, elektrotehničkih i kemijskih tehnologija.

Ivan Tot, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, osvrnuo se na izazove redefiniranja zona sanitarne zaštite na uslužnom području 21 u istočnoj Slavoniji. Podsjetio je da sustavna hidrogeološka istraživanja toga područja traju od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Za potrebe tvrtke Vinkovački vodovod i kanalizacija izvedeno je više desetaka pokusno-eksploatacijskih zdenaca, a uspostavljene su i odgovarajuće zone sanitarne zaštite.

Napredni sustav ranog upozoravanja temeljen na umjetnoj inteligenciji

Projekt AquaGuardian – napredni sustav ranog upozoravanja temeljen na umjetnoj inteligenciji prisutnima je pojasnila izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koji je razvijen radi povećanja sigurnosti, otpornosti i održivosti sustava opskrbe pitkom vodom. Integracijom senzorskih tehnologija, laboratorijske analitike i digitalnih alata projekt omogućava kontinuirano praćenje kvalitete vode i pravovremeno prepoznavanje rizika.

Skup se nastavio predavanjima o inovativnim pristupima u obradi i pročišćavanju otpadnih voda – od kompozitnih materijala za održavanje postrojenja i prirodnih biljnih pročistača do naprednih fotokatalizatora koji bi mogli revolucionirati uklanjanje mikroonečišćivala iz vode.

O održavanju opreme postrojenja za obradu otpadnih voda primjenom kompozita Belzona govorio je Ivan Strelar, dipl. ing. iz tvrtke ISEA d.o.o. iz Zagreba. Objasnio je da postrojenja za obradu otpadnih voda s jedne strane pročišćavaju vodu od krutih čestica, kemijskih koktela i bioloških uključina, a s druge strane koncentriraju mulj i kemijske spojeve.

Gea Lukšić iz organizacije The Nature Conservancy in Europe, Ured u Zagrebu, upozorila je da zbrinjavanje otpadnih komunalnih voda u područjima koja nisu spojena na javni kanalizacijski sustav predstavlja značajan okolišni problem. Kao učinkovito rješenje istaknula je biljne pročistače otpadnih voda – jednostavne sustave koji se temelje na prirodnim fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima i omogućuju pročišćavanje komunalnih, industrijskih i procjednih voda.

Primjena novog i ekološki prihvatljivog materijala kao fotokatalizatora

Istu temu nastavio je Davor Stanković, dipl. ing. iz tvrtke Hidroprojekt-ing d.o.o. iz Zagreba, koji je detaljnije predstavio karakteristike komunalnih biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Debora Briševac s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu predstavila je istraživanje o primjeni novog i ekološki prihvatljivog materijala – ugljikova nitrida grafitne strukture (g-C3N4) – kao fotokatalizatora u obradi voda.

Polazeći od sve većeg problema onečišćenja voda organskim mikroonečišćivalima, posebice farmaceuticima koji zbog svoje biološke aktivnosti i postojanosti prolaze kroz konvencionalne sustave obrade i završavaju u vodenom okolišu, istraživači su se okrenuli naprednim oksidacijskim postupcima, a posebice fotokatalizi – procesu u kojemu se uz pomoć svjetla potiče razgradnja mikroonečišćivala u manje štetne ili bezopasne produkte.

Prema zaključcima istraživanja, fotokataliza može biti učinkovita dopuna postojećim tehnologijama obrade voda bez značajnog korištenja dodatnih izvora energije ili kemikalija.

Izvor: Energetika marketing