Zbog piratstva EU godišnje gubi milijarde eura

Iza svakog „besplatnog sadržaja” na internetu krije se stvarni trošak koji netko mora podnijeti – autor, producent, tehnološka tvrtka ili država kroz manje porezne prihode. Digitalno piratstvo i dalje predstavlja izazov za domaću medijsku, kulturnu i kreativnu industriju te ima šire gospodarske učinke.

Koji su načini za njegovo učinkovitije suzbijanje i kako ojačati sustav zaštite autorskih prava u Hrvatskoj, bila je tema okruglog stola Borba protiv piratstva u digitalnom dobu i panel rasprave Zajedno protiv digitalnog piratstva: regulativa, tehnologija i svijest, održanoga u petak, 28. studenog u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Telemach Hrvatska te uz sponzorstvo A1 Hrvatska.

-Procjene EU pokazuju da se zbog piratstva godišnje gube milijarde eura prihoda, a Hrvatska, nažalost, nije iznimka. To je ozbiljan društveni i financijski problem. Tehnologija nam tu može dosta pomoći - od praćenja i blokiranja nezakonitih izvora, do povećanja kibernetičke sigurnosti i zaštite korisnika. Važno je govoriti o pogrešnoj percepciji koju građani i poduzeća imaju o besplatnom sadržaju, stoga borba protiv piratstva ne može biti uspješna bez edukacije i podizanja razine digitalne pismenosti. Uloga obrazovnog sustava, medija i poslovne zajednice u razvijanju svijesti o poštivanju autorskih prava jednako je važna kao i zakonske i tehničke mjere, rekao je direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo.

Sudionici su istaknuli sustavnu suradnju između javnog, privatnog i regulatornog sektora, kako bi borba protiv piratstva bila učinkovitija, a tržište sigurnije. Cilj je stvoriti okruženje u kojem su kreativnost, znanje i inovacije zaštićeni i cijenjeni, a istodobno omogućiti građanima jednostavan, siguran i legalan pristup digitalnim sadržajima.

-Digitalno piratstvo u Hrvatskoj duboko je ukorijenjen problem koji društvu nanosi ozbiljne financijske i kulturne posljedice. Podaci pokazuju da više od četvrtine mladih u Hrvatskoj redovito konzumira ilegalne sadržaje, što zahtijeva ozbiljan, sustavan i koordiniran odgovor na nacionalnoj razini. Potreban nam je integrirani model suzbijanja piratstva temeljen na modernim digitalnim alatima, edukaciji i snažnoj međuresornoj suradnji. Kada država, industrija i korisnici djeluju zajedno, ilegalne platforme gube snagu, a stvaralaštvo ponovno dobiva vrijednost koju zaslužuje, izjavila je Morana Čulo Jovičić, predsjednica Udruženja za telekomunikacijske i poštanske usluge HGK te direktorica pravnih i regulatornih poslova Telemacha.

-Piratstvo u digitalnom prostoru ozbiljno narušava prava nositelja sadržaja i istodobno stvara značajne sigurnosne rizike za korisnike, osobito zbog pristupa nereguliranim platformama koje često sadrže maliciozne elemente. Upravo zato učinkovita zaštita zahtijeva usklađeno djelovanje svih dionika, uključujući nositelje prava, regulatorna tijela, pravosudni sustav i operatere, jer samo koordinirani pristup može dati rezultate. U tom je kontekstu važno unaprijediti pravne i tehničke mehanizme za uklanjanje nezakonitog sadržaja te osigurati da postupci budu brži, jasniji i dosljedno provedivi. A1 Hrvatska aktivno podupire inicijative koje jačaju pravnu sigurnost i istodobno štite korisnike, uz potpuno poštivanje propisa o privatnosti i zaštiti podataka, istaknuo je Nikola Klisović, direktor Pravnih poslova A1 Hrvatska.

-Ministarstvo kulture i medija kao tijelo nadležno za izradu Zakona o autorskom pravu svjesno je problema koje izaziva nelegalna distribucija sadržaja. Rješavanju ovog problema potrebno je pristupiti sveobuhvatno te uključiti sve dionike te pokrenuti kampanju za osvješćivanje građana da se radi o kaznenom djelu, razgovarati s djecom i mladima o tome u okviru medijske pismenosti, a svakako uključiti i druga tijela kao što su ona zadužena za kazneni progon jer svatko ima pravo na naknadu od svog rada pa tako i autori, rekla je Nives Zvonarić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija.

Foto: HGK/Alen Međić