Nacionalni energetski i klimatski plan i više od 1 GW solara bude optimizam

Hrvatski je energetski sektor u 2025. počeo dobivati jasniji okvir i stabilniji smjer razvoja. Sektor za industriju i održivi razvoj HGK te relevantna energetska Udruženja tako ocjenjuju proteklu godinu – nakon razdoblja kriza i čestih intervencija, pokazala je anketa među članicama u sektoru energetike. Proteklu godinu obilježila su tri ključna događanja u energetskom sektoru.

Energetski sektor traži predvidivost

Tvrtke članice Udruženja energetike HGK, Udruženja obnovljivih izvora energije HGK i Udruženja distributera i opskrbljivača plinom HGK energetskim događajem godine smatraju donošenje ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Tržištu i gospodarstvu dao je jasniji signal kamo se hrvatska energetika kreće i u kojem se vremenskom horizontu očekuju ključne promjene.

-Energetski sektor traži predvidivost, a NECP je ozbiljan korak prema tome da se investicije u obnovljive izvore, mrežu i nove tehnologije planiraju dugoročno, a ne stihijski. Ključno će biti i kako će plan provoditi operatori elektroenergetskih mreža, ali bez tog okvira provedba uopće ne bi bila moguća, pojašnjava direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Prelazak granice od 1 GW instalirane solarne snage

Drugi važan događaj – koji se po broju glasova članica pokazao jednako važnim kao i NECP - je prelazak granice od 1 GW instalirane solarne snage. Time je solarna energija u Hrvatskoj iz višegodišnje faze sporijeg razvoja prešla u izvor energije koji ima sve veći potencijal za pokrivanje potreba za električnom energijom.

To je dokaz interesa građana i poduzetnika, ali i potvrđuje da se obnovljivi izvori, unatoč ograničenjima mreže i administracije, ipak uspijevaju razvijati, osobito na distribucijskoj mreži koja ima kapaciteta za prihvat elektrana.

Sve izraženije otvaranje teme geotermalne energije

Kao treći najvažniji energetski događaj godine tvrtke članice HGK ističu daljnje jačanje sigurnosti opskrbe kroz plinsku i LNG infrastrukturu, u što su uložene stotine milijuna eura. Članice pozdravljaju sve izraženije otvaranje teme geotermalne energije.

Iako geotermalni projekti još nisu masovno realizirani, 2025. godina pokazala je da se o tom potencijalu počinje ozbiljnije razmišljati – ne samo kao o obnovljivom izvoru, nego i kao stabilnom, baznom izvoru energije koji može imati važnu ulogu u budućem energetskom miksu, osobito za toplinarstvo u gradovima.

-Vjerujemo da će se snažan rast kapaciteta u sunčanim elektranama nastaviti, uz prateće baterijska pohrane, što je tehnologija koja dolazi i ima kapacitet povećati korištenje zelene energije. Plinacro nastavlja investicije a LNG terminal sada ima još veći kapacitet, što odlično pozicionira Hrvatsku, energetski i geopolitički. U 2026. očekujemo da će konačno biti poznata cijena priključenja novih elektrana na mrežu. Dobre zakonodavne temelje imamo – možemo graditi na njima i napredovati, istaknula je Šćulac.

-Ako je 2025. godina donijela jasnije okvire, 2026. će vrlo vjerojatno biti godina u kojoj će se pokazati koliko smo spremni te okvire pretvoriti u konkretne projekte. Glavni izazovi bit će operativni, a ne deklarativni, poručuje potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Fokus na domaću proizvodnju energije

Anketa među članicama detektirala je i ključne izazove za 2026. Ciljevi NECP-a su postavljeni ambiciozno, ali 2026. će jasno pokazati postoje li dovoljni kapaciteti – od mreže, preko administracije, do stručne radne snage – da se ti ciljevi ostvare u predviđenim rokovima.

Drugi veliki izazov odnosi se na elektroenergetsku mrežu. Rast solara i drugih obnovljivih izvora već sada stvara pritisak na sustav, a u 2026. bi ograničenja priključenja mogla postati jedno od glavnih uskih grla energetske tranzicije.

Treći izazov bit će trošak tranzicije za gospodarstvo. Ulaganja u dekarbonizaciju, prilagodbu poslovanja i nove tehnologije sve će se snažnije osjećati, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što otvara pitanje konkurentnosti.

Geotermalna energija nosi i dodatni izazov, iako potencijal postoji, ključna pitanja u 2026. bit će kako ubrzati istraživanja, smanjiti investicijski rizik i osigurati regulatorni okvir koji će omogućiti da se taj potencijal počne stvarno koristiti, a ne ostane samo na razini planova.

-Priuštive i stabilne cijene energije pitanje su nacionalnog gospodarskog interesa. Hrvatska mora voditi energetsku politiku koja štiti gospodarstvo, radna mjesta i konkurentnost naših poduzeća. Energetska tranzicija treba biti odgovorna i postupna, uz kompromis između razvoja obnovljivih izvora i sigurnosti opskrbe. Ne smijemo dopustiti da teret promjena padne na gospodarstvo ili ugrozi razvoj u energetskom sektoru. U 2026. očekujemo snažniji fokus na domaću proizvodnju energije i veću predvidljivost tržišta kako bi energija bila pouzdan oslonac razvoja hrvatskog gospodarstva, rekao je Radoš.

Izvor: HGK