Seminar Tlačna oprema 2026 - stručnjaci o izazovima i novostima

U zagrebačkom Hotelu Antunović održan je seminar Tlačna oprema 2026. u organizaciji Energetike Marketing. Okupivši vodeće stručnjake iz područja tlačne opreme, inspekcije, normizacije i akreditacije, seminar je već u jutarnjim satima pokazao da je agenda iznimno bogata i aktualnih tema.

Skup je otvorio prof. dr. sc. Srećko Švaić iz Hrvatske sekcije za opremu pod tlakom, koji je najavio dolazak novog pravilnika o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti. Važeći pravilnik iz 2020. godine, kako je obrazložio, sadrži neke odredbe koje su se u praksi pokazale teško provedivima, prezahtjevnima ili neekonomičnima.

Digitalizacija i dijalog sa svim dionicima kao ključni procesi

Budući da je pravilnik stariji od sedam godina, Hrvatska sekcija za opremu pod tlakom izradila je prijedloge izmjena u suradnji s inspekcijskim tijelima i Ministarstvom gospodarstva, a iz ministarstva je stiglo zeleno svjetlo za izradu novog pravilnika koji bi trebao biti donesen sljedeće godine. Uz novi pravilnik bit će ažurirano i peto izdanje Tehničkih uputa i preporuka, dok su trenutačno na snazi četvrto izdanje Tehničkih uputa i četvrto izdanje smjernica (Guidelines) za tumačenje zahtjeva Direktive o tlačnoj opremi (PED) i Direktive o pokretnoj tlačnoj opremi (TPED).

Posebno je istaknuta problematika izobrazbe inspektora za opremu pod tlakom. Švaić je upozorio kako inspektori često, nakon razmjerno skromne edukacije, bivaju upućeni na inspekciju složenih sustava bez dovoljno znanja i bez spoznaje o mogućim posljedicama takvog površnog pristupa. Sve pripreme za početak sustavne izobrazbe napravljene su još prije tri godine i bit će ažurirane u skladu s novim pravilnikom.

Mladen Vrebčević, dipl. ing., iz Hrvatske akreditacijske agencije pozdravio je sudionike i naglasio važnost ovakvih stručnih skupova za struku.

Slaven Cvitanović, voditelj odsjeka za opća područja normizacije u Hrvatskome zavodu za norme, govorio je o sve većem naglasku koji norme dobivaju u gospodarstvu, osobito za mikro i srednja poduzeća. Istaknuo je digitalizaciju i dijalog sa svim dionicima kao ključne procese, napominjući da usklađene EU norme olakšavaju poslovanje na jedinstvenom tržištu, a upravo to je zadaća Hrvatskoga zavoda za norme.

Nužnost sustavnog obrazovanja novih kadrova

Mirta Pokršćanski Landeka, dipl. ing., iz Ministarstva gospodarstva izvijestila je o tijeku donošenja novog pravilnika. Do kraja godine očekuje se prvi nacrt prijedloga, no detaljniji termini nisu mogli biti potvrđeni jer je riječ o pravilniku koji podliježe složenim zakonodavnim procedurama. Naglasila je kako ministarstvo kontinuirano radi na provođenju tehničkih uputa te da je u tijeku i proces donošenja novog pravilnika EU s direktivama koje se odnose na posude pod tlakom.

U uvodnom razgovoru formata jedan na jedan nastupio je Zdravko Skočić, dipl. ing., CIWE, IWIP-C, iz TPK – Zavoda za energetsku i procesnu opremu iz Zagreba. TPK – Zavod, koji postoji više od šest desetljeća. Prešao je put od Odjela za razvoj osnovanog u sklopu nekadašnje Tvornice parnih kotlova do danas samostalne tvrtke s timom stručnjaka i laboratorijskom i pokretnom opremom. Tvrtka pruža niz usluga u području projektiranja, proizvodnje, izgradnje, ugradnje i primjene energetske i procesne opreme svih vrsta, a u području osiguranja i kontrole kvalitete (QA i QC) u proizvodnji i montaži zavarenih konstrukcija uspostavila je dugogodišnju suradnju s uglednim inspekcijskim ustanovama i klasifikacijskim društvima iz cijelog svijeta.

Skočić je istaknuo i zabrinjavajući problem nedostajanja srednje generacije stručnjaka u branši te upozorio na nužnost sustavnog obrazovanja novih kadrova. Osvrnuo se i na tematiku malih nuklearnih elektrana (SMR), napominjući kako, unatoč zalaganju brojnih stručnih ljudi, nije siguran hoće li ta tehnologija biti realizirana za njegova života. Kao gorku pouku sažeo je aktualno stanje na tržištu stručnog rada: tko više ponudi, odlazi se tamo, ma gdje to bilo.

Sustavno rješenje namijenjeno digitalizaciji poslovanja

Dr. sc. Marina Duplančić, dipl. ing., iz Hrvatske akreditacijske agencije predstavila je aplikaciju e-Akreditacija, sustavno rješenje namijenjeno digitalizaciji poslovanja koje HAA primjenjuje od 2024. godine, u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. Aplikacija omogućuje provedbu postupka akreditacije, komunikaciju i razmjenu dokumentacije između tijela za ocjenjivanje sukladnosti (TOS-ova) i HAA-e, a integrirana je s nizom digitalnih servisa (ePotpis, eRačun, eID/NIAS, eRazmjena) i javnih registara poput Sudskog registra. Brža komunikacija i transparentnost procesa istaknute su kao ključne prednosti, uz najavu daljnje optimizacije procesa akreditacije.

Tatjana Brica Žilić, dipl. ing., iz Hrvatskoga zavoda za norme govorila je o normizaciji u području opreme pod tlakom. Predstavila je nove usklađene norme na koje se upućuje u Službenom glasilu EU od 13. siječnja ove godine, donesene u skladu s Provedbenom odlukom Europske komisije. Nove norme obuhvaćaju bešavne čelične cijevi, cijevne spojnice za sučeono zavarivanje, bakar i legure bakra, neložene posude pod tlakom, prirubnice i njihove spojeve, industrijske ventile te sigurnosne uređaje za zaštitu od prekomjernog tlaka.

U nastavku seminara predstavljen je niz stručnih predavanja posvećenih tehničkim, normativnim i obrazovnim aspektima područja tlačne opreme.

Zdravko Ivančić, dipl. ing., iz tvrtke NUMIKON Programska rješenja i oprema d.o.o. iz Novoselca, obradio je temu ograničenja normi ASME i EN u proračunu nestandardnih prirubničkih spojeva. Prirubnički spojevi nestandardnih geometrija, osobito kvadratnog i pravokutnog presjeka, sve su češći u industrijskoj praksi, no postojeće norme – ASME BPVC Section VIII Div. 1 i EN 1591-1, odnosno EN 13 445-3 – razvijene su isključivo za osnosimetrične kružne prirubnice, što u primjeni stvara značajna ograničenja. Ivančić je pokazao da je numerička analiza temeljena na FEM-u jedini pouzdan pristup pri projektiranju i verifikaciji kvadratnih i pravokutnih prirubničkih spojeva.

Goran Erceg, dipl. ing., MBA, iz Bureau Veritas Croatia d.o.o. iz Zagreba, govorio je o postupku certificiranja prema zahtjevima ASME BPVC. Stjecanje ASME certifikata najveći je korak koji proizvođač opreme pod tlakom može poduzeti kako bi dokazao vrhunsku razinu kvalitete i izrade. Da bi postao nositelj ASME U žiga, mora proći višestupanjski postupak certifikacije kojim se potvrđuje usklađenost s ASME Kodeksom za kotlove i tlačne posude (BPVC), Odjeljak VIII., Divizija 1. Postupak uobičajeno traje oko šest mjeseci i uključuje angažman ASME Authorized Inspection Agencyja i ASME Authorized Inspectora.

Aktualni trendovi u NDT-inženjerstvu

Iskustva iz slovenske prakse predstavio je dr. sc. Uroš Zupanc iz Instituta za varilstvo d.o.o. iz Ljubljane. U fokusu njegova izlaganja bila je anonimizirana analiza pregleda nesukladnosti slovenskih inspekcijskih tijela, s naglaskom na tehnički dio stručne procjene sukladnosti prema normi EN ISO/IEC 17 020:2012. Analizirane točke obuhvatile su osiguranje nepristranosti i neovisnosti, stručnu osposobljenost tehničkog voditelja i njegovog zamjenika, kompetentnost osoblja, prikladnost opreme, upravljanje podugovaranjem te usklađenost postupaka, evidencija, izvještaja i certifikata. Zupanc je naglasio da je vrlo važno da inspekcijska tijela razumiju uočene nesukladnosti te da pri pripremi korektivnih mjera provedu kvalitetnu analizu uzroka i opsega nesukladnosti, uključujući i utjecaj na druga srodna područja inspekcije.

O izobrazbi IWE koordinatora zavarivanja govorio je prof. dr. sc. Ivica Garašić sa Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Predstavio je program i provođenje izobrazbe prema smjernicama Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW), naglašavajući potrebu pronalaska odgovarajuće razine znanja, vještine i iskustva kako stvari ne bi završile loše. Nedovoljna razina stručnog znanja može dovesti do ozbiljnih posljedica – kao primjer naveo je situaciju u kojoj osobe koje ne znaju razliku između aluminija i čelika mogu napraviti puno problema. Zaključio je da je zavarivanje tehnologija koja se stalno nadograđuje, zbog čega je nužno kontinuirano nadograđivati i kompetencije.

Problematiku korozijskih oštećenja u industriji obradio je prof. dr. sc. Ivan Stojanović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Korozija istodobno utječe na pouzdanost opreme, sigurnost procesa i ekonomsku učinkovitost proizvodnje, a gubici mogu biti izravni – poput prijevremene zamjene opreme i intenzivnijeg održavanja – i neizravni, koji se očituju zastojima i poremećajima u tehnološkim procesima. Prema studiji NACE/AMPP IMPACT, globalni trošak korozije procjenjuje se na oko 2,5 bilijuna dolara, odnosno približno 3,4% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Stojanović je predstavio reprezentativne primjere korozijskih oštećenja i dao pregled najvažnijih metoda zaštite od korozije.

Važnost ovakvih stručnih skupova za razmjenu znanja i iskustava

Prof. dr. sc. Damir Markučič s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na evoluciju nerazornih ispitivanja (NDT/NDE), od analognih začetaka do današnje digitalizacije koja je uvela „smart” opremu i rješenja, a teži inteligentnoj nadogradnji i integraciji sustava. Istaknuo je da vremeplov nerazornih ispitivanja danas prepoznaje četiri ključne faze razvoja te predstavio aktualne trendove u NDT-inženjerstvu s naglaskom na specifičnim primjenama za osiguranje integriteta konstrukcija i opreme pod tlakom.

Dr. sc. Danijel Zadravec, također s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, govorio je o dimenzioniranju sigurnosnih ventila u kriogenoj tehnici prema normi HRN EN ISO 21 013-3. Kriogeni sigurnosni ventili imaju ključnu ulogu u zaštiti opreme i ljudi u sustavima s ekstremno niskim temperaturama, osiguravajući rasterećenje od tlaka. Poseban izazov predstavlja činjenica da se mediji u kriogenim primjenama često nalaze u nadkritičnom stanju, u kojem ne postoji jasna granica kapljevite i parovite faze, što uvodi dodatne specifičnosti u proračun potrebnog kapaciteta ventila. Zadravec je prikazao posebnosti tog proračuna uz verifikaciju rezultata i praktične smjernice za inženjersku primjenu.

O opremi pod tlakom iz perspektive proizvođača rashladnih uređaja govorio je Matej Milić, mag. ing. mech. i predstavio izazove koje primjena propana kao radne tvari u rashladnicima kapljevina i dizalicama topline postavlja pred projektiranje i proizvodnju. Budući da je propan radna tvar skupine zapaljivosti A3 i prema klasifikaciji iz Direktive za opremu pod tlakom (PED) pripada Grupi 1 (opasni fluidi), klasifikacija opreme postaje stroža, a rad s njom zahtjevniji. Kroz prikaz proizvodnog procesa, od narudžbe do izdavanja deklaracije o sukladnosti, istaknuli su što je sve nužno u svim fazama izrade, s fokusom na kontroli kvalitete od zaprimanja sirovina i komponenti do završnih ispitivanja gotovog sklopa.

Ivan Vukić, mag. ing. mech., iz TPK – Zavoda za energetsku i procesnu opremu iz Zagreba, predstavio je specifičan slučaj iz prakse – ispitivanje stanja metala cjevovoda vrele vode nakon oštećenja udarima šrapnela. Vanjski cjevovod u krugu postrojenja pretrpio je ta oštećenja još u vrijeme Domovinskog rata, kada su provedene samo privremene i neadekvatne sanacije. Prije potpune zamjene cjelokupnog cjevovoda korisnik postrojenja želio je utvrditi stanje materijala na oštećenim pozicijama i provesti primjerene sanacije. Prema prihvaćenom programu ispitivanja, TPK – Zavod je obavio sva potrebna ispitivanja uz nadzor nad privremenim sanacijama do potpune zamjene.

Seminar Tlačna oprema 2026., koji je okupio širok krug stručnjaka iz industrije, inspekcijskih tijela, akreditacijskih agencija i akademske zajednice, još jednom je potvrdio važnost ovakvih stručnih skupova za razmjenu znanja i iskustava. Sadržajan program pokrio je aktualna pitanja struke – od normativnih izazova i digitalizacije do konkretnih primjera iz prakse.

Izvor: Energetika marketing